Toyotom Corollom po Toskani: Pusta, netaknuta, dirljiva

U samom smo srcu Toskane, nedaleko od Siene. Što se više udaljavamo u pravcu juga, promet sve više jenjava a prirodna kulisa postaje sve originalnija i romantičnija. U redu, na vrhuncu smo ljeta, pa sve ono što smo prethodno na fotografijama promo materijala upoznali kao zeleno, u stvarnosti je zlatno žuto. Italija je ‘spaljena’, baš kao i ostatak Europe, bori se s velikim toplotnim valom i sušom. Naša Toyota Corolla Touring Sports svojim lakonogim kretanjem kroz sve vrste zavoja nam podiže raspoloženje.

Krajolik oko nas djeluje gotovo pa nestvarno, poput opjevanih vrhunca neke gala-opere. Slikoviti motivi poput onih s razglednica gusto su nanizani jedan za drugim, trudimo se ipak koncentrirati na vožnju te na brojne kamere za mjerenje brzine kojima Italija doslovce vrvi. Nije to nimalo lako, jer redom se izmjenjuju mjesta koja izgledaju kao iz bajke. Od impozantnog Castella di Brolia na sjeveru, koji je poznat po iznimnim vinskim podrumima, preko povijesnih Radde in Chianti i Castelline in Chianti na zapadu Toskane pa sve do pitoresknog gradića Montalcina na jugu, koji se poput orlovog gnjezda nadvija nad dolinom Orcia.

Iako na cesti gotovo da nema nikoga, prosjek kretanja nam je spor, budući da cijelo vrijeme zastajkujemo kako ne bismo propustili neku od dramatičnih panorama. Nismo trebali, jer iza svakog spektakularnog vidikovca je dolazio – još spektakularniji. Najbolja hrana, izvrsna vina, vrhunske rukotvorine, bogata i raznolika umjetnost – Italiju u mislima uglavnom svi doživljavamo na sličan način. Cijenimo njezinu gastro ponudu, kulturnu baštinu, način života, no unatoč tome relativno skroman broj Hrvata odlučuje se na istraživanje njezinih ljepota. Pogotovo prema jugu, u pravcu Rima. Bit će valjda da kad ti je nešto tako lijepo pred ‘nosom’, tada to ostavljaš za posljednje.

A Italiju bi trebali staviti na prvo mjesto, ne samo jer se ima što vidjeti – a od nas je dijeli svega par sati vožnje – već i jer je cjenovno vrlo bliska standardima koji vrijede na hrvatskoj obali. Što u konačnici znači da si ju koliko-toliko, možemo priuštiti. Uokolo nas se prostiru brda Chianti sa svojim širokim vinogradima, ogromnim livadama i vitkim čempresima. Ovu regiju smo, u okviru raznih prezentacija automobila i motocikala, puno puta do sada posjetili, no baš nikada ju nismo doživjeli tako pustu, netaknutu i dirljivu. Uokolo svake stare povijesne jezgre grada smo bez problema pronašli slobodno parkiralište, uskim ulicama smo se kretali nesmetano i bez stresa a uvijek je bilo mjesta u kafeterijama za uživanje u capuccinu (1,20 do 1,60 eura).

Da, pandemija koronavirusa je općenito jako usporila dotok turista u Italiju, Toskana u tome nije izuzetak. Neki, koji vjerojatno ne žive od turizma, će vam reći da je to najbolje što joj se moglo dogoditi. Jer, Toskana se umorila od stalne navale posjetitelja. Njezina poznata vinska mjesta, tradicionalni gradovi puni svjetski poznatih građevina i umjetničkih djela do prije pandemije su bili zakrčeni autobusima i turistima iz cijelog svijeta. Kolone kamiona, autobusa i automobila kotrljale su se glavnim cestama, promet je bio u kolapsu. Danas je, kao što smo nepomenuli, situacija potpuno drugačija i naš je savjet – prevezite Toskanu što prije, dok se stanje nije ‘normaliziralo’.

Vijugave i uske ceste Toskane svojom igrom svjetlo-tamno nadahnjuju podjednako kao i krajolik. Iako, ponekad vas u postavci ‘najkraći put’, navigacija može odvesti i putem koji niste željeli proći. Naime, u nekoliko situacija nam se dogodilo da smo se najednom našli usred ‘kamenja i prašine’. ‘Strade bianche’ iliti “bijele ceste’ je naziv neasfaltiranih, makadamskih cesta koje se kroz polja, šume, livade i planine u Toskani protežu na duljini od ukupno 45.000 km. U osnovi, to su jednostavni gospodarski putevi a bijelu podlogu daje sloj kamenja, koji je ponekad vrlo sitan, a ponekad malo grublji. Naravno, takvu vrstu avanture nismo htjeli istraživati na tankim, niskoprofilnim gumama, te smo se odmah vratili voljenom asfaltu.

U večernjim satima ulazimo u Sienu, oduševljeni smo njezinom karakterističnom noćnom siluetom i opuštenošću. Restorani i kafići u staroj jezgri grada vrve ljudima, no kao što smo već rekli, slobodno mjesto se bez problema može pronaći. Kamene uske ulice i zidovi zgrada u staroj jezgri grada isijavaju toplinom, na čuvenoj Piazzi del Campo se i u večernjim satima osjećate kao da ste u sauni. Okrijepu na jednom od najvećih i naljepših europskih srednjevjekovnih trgova smo pronašli u ledenom Aperol Spritzu, koji nam je pravio društvo sve do termina u kojem smo rezervirali stol u obližnjem restoranu. A to je, uz sve viđeno toga dana, ipak bio vrhunac.

O Toskani

Naziv povijesnog kulturnog krajolika potječe od Etruščana, koji su ovdje živjeli u antičko doba. Tipičan je kontrast između divljih planinskih krajolika i prostranih brežuljaka s borovima, stupastim čempresima, maslinama i vinovom lozom. Glavni dijelovi Toskane su Maremma na jugu, područje Chianti između Firence i Siene, obala Versilie na sjeverozapadu i Etruščanska rivijera. Brojne manje pokrajine podupiru raznolikost. Na sjeveru Toskana graniči s Apeninima koji dosežu visinu od preko 2000 metara. Toskanski arhipelag pak uključuje otoke Elbu, Giglio, Capraiju, Pianosu, Montecristo, Giannutri i Gorgonu.

Gospodarstvo Toskane uglavnom čine turizam, vinogradarstvo, proizvodnja maslinovog ulja i umjetnine (rukotvorine). Važan ekonomski čimbenik je proizvodnja čelika u području oko Piombina. Veći gradovi su Firenca, Arezzo, Pisa, Siena, Grosseto, Livorno, Prato i Lucca, svi poznati po svojoj iznimnoj arhitekturi. Najveća rijeka je Arno, duga oko 240 kilometara, a najpoznatije vrste vina su Chianti, Sassicaia, Brunello di Montalcino i Vino Nobile de Montepulciano.

Što morate posjetiti

Montalcino, veličanstveno mjesto iznad doline Orcia, poznato po Brunellu, jednom od najboljih talijanskih vina. Buonconvento je jedno od “najljepših sela u Italiji” a Sienu s Piazzom del Campo pod obavezno.

Specijaliteti

Autentične gastro specijalitete valja potražiti u ‘agroturizmu’. Ovčji sir (Pecorino), salama i pršut od divlje svinje (Cinghiale), pršut Cinta Senese, vrganji (Porcini) i tartufi te Chianti, Brunello i maslinovo ulje. Pravo otkriće je Panzanella, nasjeckana salata od namočenog starog kruha, luka i rajčica koja je vrlo popularna ljeti. Često uključuje krastavce, ponekad bosiljak i zalivena je maslinovim uljem i octom.

Idealno vrijeme za putovanje

U travnju može biti toplih sunčanih razdoblja ili pak dugotrajnog i hladnog kišnog vremena. Isto vrijedi i za kraj listopada. Između toga postoje velike šanse za vruće ljeto, što je zapravo najlošija opcija za ovaj predivan krajolik.