Tesla u slobodnom padu – Carstvo se urušava?

Revolucionarne inovacije, hrabre strategije i dizajnerske odluke te izvršni direktor koji je od samog početka industriju vodio drugačije i po vlastitim pravilima – prije samo nekoliko godina Tesla se smatrala oličenjem automobilskog napretka. Danas se taj dojam ruši diljem svijeta kao kula od pijeska.

Nekoć veliki svjetionik na otoku nade za svijet u kojem prevladavaju električni automobili, sada je otok koji kao da je pregazio tropski ciklon. Na njemu vlada sve depresivnija atmosfera, kako tehnološki, ekonomski, kulturno tako i etički. Tome je pridodana i razorna reakcija industrije, a o medijskom sramoćenju da i ne govorimo. Teslin pad je golem. Prije otprilike godinu dana još se pričalo o rekordima, novim tehnologijama i gigatvornicama. Sada je narativ gotovo isključivo negativan. Pad je počeo postupno, no brzo je dobio zamah. Dok su početna povlačenja automobila, na primjer, odbačena kao problemi u razvoju mlade tvrtke čiji se tehnološki pristup smatrao revolucionarnim, kritike sada rastu. Veliki problemi s kvalitetom, sigurnosni nedostaci, nezadovoljstvo kupaca te, nedavno, pad vrijednosti dionica na burzi koji tjera ulagače na preznojavanje.

Nekoć najvrjedniji proizvođač automobila na svijetu, za kojeg su burzovni trgovci u jednom trenutku procijenili da vrijedi više od svih Muskovih brendova zajedno, sada se suočava s neugodnim pitanjima. Postaje jasno koliko se povećanje vrijednosti temelji na ponekad praznim obećanjima i pretjerivanjima Elona Muska.

‘Dosje Tesla’

Imidž izvršnog direktora je ispuhan kao balon na dječjem rođendanu. Dani neprekinutog hajpa su prošli, pogled iza kulisa njegova carstva to potvrđuje. Spektakularan slučaj zviždača pridonio je konačnom udaru na njegovu sliku u javnosti. Bivši Teslin servisni tehničar Lukasz Krupski predao je medijima više od 100 gigabajta autentičnih internih podataka. Analiza pokazuje da Teslini problemi nisu izolirani, već sustavni i toliko eksplozivni da su istraživački novinari Sönke Iwersen i Michael Verfürden čak napisali knjigu o tome (‘The Tesla Files’). U knjizi, objavljenoj u ožujku 2025., izvještavaju o taktikama zamagljivanja usluge, internoj cenzuri i upravljanju problemima koji teško da zaslužuju nositi to ime. Ključni primjer – tzv. autopilot ili sustav ‘Full Self Driving’ (FSD), koji Tesla reklamira kao gotovo autonomni sustav pomoći vozaču, posve je nepouzdan. Za razliku od konkurentskih sustava, ovaj radi bez radarskih ili lidarskih senzora, koje stručnjaci smatraju nužnima za autonomnu vožnju. Sukladno tome, zabilježene su stotine dokumentiranih slučajeva u kojima su kupci FSD-a bili iznenađeni naglim fantomskim kočenjem i ubrzavanjem.

Opoziv umjesto slave

Knjiga također otkriva kako Tesla pokušava prikriti negativna iskustva korisničke službe, i to putem politike zabrane pisanih tragova. Ovo je pravilo osmišljeno tako da ne ostavlja pisane (papirni trag) ili čak izgovorene (govorna pošta) tragove. Kupci jasno osjećaju učinke. Zapravo, njihovi automobili ponekad provedu tjedne u servisu. Nakon toga, jedini odgovor je da se nije mogla pronaći nikakva ponovljiva pogreška. Tesline datoteke također dokumentiraju hardverske probleme. Postoji izvješće o statusu razvoja Cybertrucka neposredno prije pokretanja proizvodnje, gdje bi sustav tvorničkog upozorenja često bljeskao crvenom bojom – toliko je bilo problema. A prodaja e-pick-upa daleko je ispod očekivanja.

Kao da to nije dovoljno, američka Nacionalna uprava za sigurnost u prometu (NHTSA) trenutačno povlači sve modele jer niz zalijepljenih dijelova karoserije od nehrđajućeg čelika nije pravilno učvršćen za karoseriju i često zna olabaviti. Dok je tijekom razvoja i dalje predstavljen kao simbol budućnosti, višetonski SUV s ravnom podnicom sada predstavlja primjer Tesline tehnološke neravnoteže. To je vidljivo i kod baterije – nekadašnje Tesline perjanice. Dok Cybertruck ima nove cilindrične baterije (format 4680), za koje se kaže da su značajno snažnije i, zahvaljujući elektrodama sa suhim premazom, isplativije od starih članaka (format 2170), pick-up je trenutačno jedini Teslin model s većim okruglim člancima – i arhitekturom od 800 volti, koju korejski brendovi već dugo koriste, a BMW i Mercedes ih imaju u novim modelima od ove godine. A za razliku od konkurencije, nije dokazano da Cybertruck ima značajno veću brzinu punjenja. Tesla čak navodi svoju vršnu snagu na već uobičajenih 250 kW. S druge strane, novi Mercedes CLA ima 320 kW, a to znači da je vrijeme punjenja po kilometru – nekonkurentno. Tesla tvrdi da je moguće ‘do 206 km u 15 minuta’, Mercedes obećava 325 km u 10 minuta, a BMW čak 300 u istom vremenskom okviru.

Snaga inovacija presušuje?

Prestići američkog proizvođača ne pokušava samo njemačka konkurencija, već i kineski brendovi. BYD, proizvođač kojeg je prethodno Musk ismijavao, nedavno je predstavio svoju novu platformu od 1000 volti. To bi trebalo omogućiti (prema kineskim standardima) punjenje za doseg od 470 kilometara u samo pet minuta. Čak i ako se dosezi usklade s europskim standardima, oko 350 km bilo bi moguće prijeći nakon punjenja od pet minuta. Drugim riječima, dvostruko brže od Mercedesa i BMW-a. A kineski div električnih automobila u prošlosti nije bio poznat po pretjerivanju i hvalisanju u izjavama. Činjenica da je Tesla jednom preokrenuo industriju naglavačke kao proizvođač električnih automobila, svojim pristupom kojem su na prvom mjestu softver i disruptivne proizvodne tehnologije poput Gigacastinga, sada ne pomaže puno. Nedostaci se ne mogu prikriti bežičnim ažuriranjem niti ublažiti Muskovom vizijom.

I dok nekoć nabusiti američki vizionar obećava sljedeću veliku stvar – autonomni robotaxi Cybercab najavljen za 2026. – stvarnost nam ukazuje na potpuno drugu istinu. Učinkovitost FSD-sustava ne može se dovoljno poboljšati u dvije godine, čak i kad Musk više ne bi zatvarao oči pred lidarima. Koliko Teslin autopilot slabo ‘vidi’ bez senzora, vidljivo je ne samo iz Teslinih datoteka, već i iz brojnih (i nekih fatalnih) nesreća. Ovo je još jedan razlog zašto Muskova tehnološka tvrtka, koja je nedvojbeno postavila revolucionarne standarde, trenutačno može ponuditi samo jednu stvar – automobile zaglavljene između mita i stvarnosti.

Mit, moć i kobne greške

Teslin uspjeh učinio je Elona Muska bogatim, moćnim – i slijepim. Zaposlenici mu se boje proturječiti ili ukazati na loše odluke, što dugoročno itekako šteti tvrtki. Briljantan vizionar, opsesivni djelatnik, nepredvidivi ‘puppet master’ – Teslin CEO Elon Musk utjelovljuje mnoge stvari u jednom. Doveo je tvrtku do globalnog vodstva, ali je istovremeno i on sam veliki dio trenutnog problema brenda. Njegova je reputacija postala negativna – ne samo zbog njegova političkog angažmana uz predsjednika SAD-a Donalda Trumpa. Istraživački novinar Sönke Iwersen, jedan od autora knjige ‘The Tesla Files’, opisuje Muska kao čovjeka spremnijeg riskirati nego što bi itko vjerovao da je to moguće – uključujući vlastita fizička i psihička ograničenja.

Muskovim skromnim izgledima za uspjeh u to vrijeme, ono što je na kraju postigao, onima oko njega čini se u najmanju ruku titanskim. Musk je s Teslom nekoliko puta bio na rubu bankrota, a sam je šanse za uspjeh svoje svemirske tvrtke SpaceX procijenio na najviše deset posto. Neuspjeh bi za njega osobno značio bankrot, no to se nije dogodilo, a sada je idealizacija otišla toliko daleko da je Musk u središtu svih vrijednosti tvrtke. Poruka: “Postanimo svi sličniji Elonu.” Samo to čini kritiku njegovih ideja svetogrđem. I očito su mnogi zaposlenici postali svojevrsni pseudoreligiozni čuvari rečenice – Elonova će biti zadnja. Rezultat – pretjerana kontrola, pritisak na neistomišljenike i radno okruženje koje često karakterizira strah. Tehnološki milijarder očigledno više cijeni pozitivan stav prema tvrtki nego kvalifikacije – i želi to kontrolirati. Postoji e-mail od Muska u kojem jasno kaže da svako novo zapošljavanje u Tesli zahtijeva njegovo odobrenje.

Da to ne može funkcionirati, s obzirom na enormni promet (oko 40 posto) i pripadajući peteroznamenkasti broj novozaposlenih godišnje, nije bitno. Paradoks – zviždač Lukasz Krupski, čijih 100 GB internih podataka čini osnovu ‘Dosjea Tesla’, pridružio se kompaniji 2019. zbog divljenja Musku. Tijekom svojih prvih dana kao servisni tehničar, brzo je spriječio požar tijekom prezentacije i dobio pohvale od samog Muska putem e-pošte. Ozbiljno je shvatio Muskov zahtjev da prijavi sve daljnje eskapade. Krupski je shvatio da to potajno nije ono što želi tek kada su ga maltretirali i otpustili. Slični incidenti, kao što je ignoriranje tehničkih grešaka ili forsiranje odluka bez rasprave, događali su se tijekom povijesti tvrtke – kao što je otkriveno u knjizi ‘Tesla Files’. Svatko tko ukaže na greške, doživljava se kao neprijatelj i mora napustiti tvrtku. Usput, da je Musk pitao svog susjeda iz Silicijske doline Google, znao bi da opstruira najvažniji preduvjet za menadžment visokih performansi. Google je 2010. u svom ‘Projektu Aristotel’ otkrio da je psihološka sigurnost najvažniji faktor za učinkovitost velikog tima. S druge strane, čini se da Muskovo carstvo nije “sigurno mjesto za međusobno preuzimanje rizika”, što je u Googleovoj studiji identificirano kao važno. Možda je on ne prepoznaje realnost zbog vlastitog preuzimanja rizika? No čak i tada ostaje važno pitanje – a tko će mu to reći?