Subvencioniranje kineske autoindustrije – Penaliziranje nije rješenje

Od rujna ponovno vladaju napeti odnosi između EU-a i Kine. Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen oštrim je tonom najavila veliku istragu. Razlog? Goleme državne subvencije za kineske električne automobile! Von der Leyen je rekla Europskom parlamentu: “Cijena kineskih automobila je umjetno snižena ogromnim državnim subvencijama – što iskrivljuje i uništava naše tržište. To nije prihvatljivo. Svjetska tržišta bila bi preplavljena jeftinijim kineskim električnim automobilima.”

New York Times je kasnije otkrio o čemu von der Leyen govori. Konkretno, poznati američki medij navodi primjer Nia. Izvješće se temelji na dokumentima koji dokazuju da kineski proizvođač automobila gubi oko 33.000 eura po proizvedenom automobilu. Stoga, logično je da opstanak proizvodnje ove marke ovisi o odgovarajućim (vrlo visokim) državnim subvencijama. Uz to, otkriveno je da je još jedan kineski proizvođač električnih automobila samo u 2020. od lokalne vlade i državne banke ukupno dobio 2,6 milijardi dolara pomoći.

Ove su subvencije sustavne i razrađene, tvrdi iskusni poznavatelj tržišta Jan Burgard, CEO grupe Berylls. “U osnovi, kineska vlada subvencionira sva električna vozila, posve neovisno o proizvođaču ili proizvodnom pogonu.”

Situacija je postala itekako ozbiljnom kada su političari u Bruxellesu započeli javnu raspravu o toj temi. Toliko je ozbiljna da su čak pokrenuli ‘antisubvencijski postupak’ protiv Kine. “Na temelju javno dostupnih informacija, postoji dovoljno dokaza koji pokazuju da je uvoz proizvoda, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, podržan subvencijama kineske vlade pod istragom. Ako se dokaže nezakonito subvencioniranje, EU može uvesti kompenzacijske mjere”, stoji u priopćenju Komisije s početka listopada. Dakle, EU ovaj slučaj nije ostavila samo na naznakama, već prema zakonu nije imala drugog izbora no povući konkretne poteze za rješavanje ovog problema.

Carinski penali kao odmazda?

Na subvencije se u EU-u gleda vrlo kritički, a za njih postoje vrlo stroga pravila. ‘Mjera trgovinske zaštite 689’, kako se naziva ova istraga, mogla bi dovesti do carinskih penala (kazni) kako bi se zaštitilo europsko tržište i osiguralo pošteno tržišno natjecanje. Ovo je dio širih napora EU-a da smanji svoju ovisnost o državama poput Kine te ojača domaće gospodarstvo. EU nije zaboravila “…kako je nepoštena trgovinska praksa Kine utjecala na našu solarnu industriju”, rekla je von der Leyen. “Prije nekoliko godina mnoge su subvencionirane kineske tvrtke s tržišta potisnule domaće europske konkurente. Tako nešto se ne smije ponoviti.”

No stručnjaci, pa čak i domaća industrija, sumnjaju da je ‘carinska odmazda’ pravi pristup rješavanju ovog problema. Njemački proizvođači automobila posebno su snažno povezani s Kinom i stoga (opravdano) strahuju od kineske kontrareakcije. “Općenito, borba oko carine uopće nema smisla ako nesrazmjerno ovisite o kineskom tržištu. To bi bilo glupo”, naglašava Burgard, koji vidi da rasprava odlazi u sasvim pogrešnom smjeru.

Umjesto toga, mora se raditi na ozbiljnijem prihvaćanju kineskog izazova – kao branša i kao mjesto proizvodnje. “Carine ne mogu biti metoda izbora. Antidamping utječe na svakog izvoznika koji iz Kine prodaje u Europu. Dakle, to bi također uključivalo BMW, jer se iX3 proizvodi u Kini za sva tržišta diljem svijeta”, napominje Burgard.

Kritike su sve glasnije

Legitimno je pitanje javnosti – tko bi trebao imati koristi od carinskih penala? Njemačka automobilska industrija kao idejne tvorce inicijative za carinske penale potiho sumnjiči francuske proizvođače, ispred svih šefa Renaulta Lucu de Mea. Istraga je “…tvrda politika francuskih interesa”, tvrdi insajder u njemačkom poslovnom mediju Handelsblatt. Naime, Francuska već na nacionalnoj razini pokušava kineskim proizvođačima električnih automobila otežati ili čak zatvoriti pristup vlastitom tržištu. Njemački političari također su skeptični prema istrazi EU-a. “Općenito ne razmišljam mnogo o izgradnji tržišnih barijera”, izjavio je njemački savezni ministar prometa Volker Wissing za Augsburger Allgemeine.

Špekulira se da bi se trgovinski rat EU-a s Pekingom mogao brzo proširiti i na druge industrije te nanijeti golemu štetu njemačkom gospodarstvu. Umjesto provođenja politike izolacije – koja dovodi do lančane reakcije – prema riječima političara FDP-a, Njemačka mora “…osigurati da proizvodi električna vozila konkurentno, kako za EU tako i ostala svjetska tržišta”.

Izvoz uzrokuje logističke troškove

Zahtjevi koji se postavljaju za automobile u EU-u mogli bi pomoći u konkurentnosti. Ono što je sigurno jest da kineski proizvođači automobile proizvode jeftinije od europskih proizvođača. “Ali, izvoz uzrokuje logističke troškove”, tvrdi Burgard. Osim toga, tu su i ‘troškovi za potrebe visokokvalitetnog certificiranja’, poput crash-testova ili obavezne primjene sustava pomoći koji na snagu stupaju 2024. godine, a koje moraju ispunjavati i kineski automobili. “Mnogi sadržaji i komponente koji su povezani s ispunjavanjem tih uvjeta nisu potrebni na kineskom tržištu”, otkriva Burgard. I dodaje: “A to uzrokuje smanjenje ili nestanak troškovnih prednosti na strani kineskih proizvođača te otvara pitanja o korisnosti carinskih penala.”

“Europa je otvorena za natjecanje, ali ne za neravnopravnu utrku prema dnu”, govori predsjednica EU-komisije von der Leyen. “Moramo se obraniti od nepoštene prakse i osigurati da naše tvrtke imaju pravedne i jednake uvjete na globalnom tržištu.” Ne sjećamo se da je tako nešto isticala u bliskoj prošlosti, kada se njemačka autoindustrija uvijek iznova hvalila rekordnim prihodima i profitima, a koji su dolazili upravo na račun iznimno dobrih rezultata na kineskom, ali i ruskom tržištu. Ili kada je, primjerice, odobrila Rimčevoj tvrtki ‘Project 3 Mobility’ izravnu bespovratnu potporu u iznosu od 179,5 milijuna eura?! Očito je da je nedosljedna i nerealna politika EU-a vezana uz autoindustriju – došla na naplatu! Je li vrijeme da EU preispita vlastite nesuvisle odluke? Crveno svjetlo za alarm već je odavno upaljeno.