Rabljeni dizlaši za 10.000 kn

Dvadeset godina stara, radi kao švicarski sat te troši samo pet litara. Takvu isplativost električni auti nikad neće nadmašiti, a jedna takva Škoda Octavia 1,9 TDI iz 1997. može se kupiti za desetak tisuća kuna. Za ‘cenera’! Puni su ih oglasnici, a ti stari dizeli – kažu majstori – bez problema vrte i 350 tisuća kilometara. Paralelno, populističke TV-emisije najavljuju i novi val jeftinih dizela iz unosa – budući da je njemački upravni sud dao gradovima punu slobodu odlučivanja u određivanju zabrana vožnji. Očigledno ćemo mi u Hrvatskoj još dugo ‘s čađom i garom’ moći juriti na more 150 km/h, uz potrošnju od 7 l/100 km. I uistinu, testirana Filipova Octavia sa 90 KS s fotografija prede kao mačkica, a stoji oko 10.000 kuna. Međutim, da raščistimo dvojbu jesu li ti stari dizeli za otpis ili su i dalje dobra kupnja, te na što treba pripaziti?

Koliko je opasno kupiti 15 godina stari dizel s velikom kilometražom?

Ako je auto imao vlasnika koji je o njemu vodio brigu te ga redovito održavao, dobar majstor može prepoznati solidan primjerak. Kod takvih vozila nije glavni problem u motoru već periferiji motora, u detaljima i stanju interijera. Dizelska institucija, iskusni Silvio Purić iz Bosch dizel centra i servisa Purić, također ističe da je mudrije birati motore s većim obujmom od 1,9 pa nadalje, jer su se takvi češće ugrađivali u veće i skuplje automobile. Samim time su kvalitetniji i izdržljiviji uz bolju kontrolu kvalitete. Na koncu, svakako treba uzeti u obzir i tržišno iskustvo ili statistiku koja će uvijek, primjerice Škodu Octaviju, staviti ispred Renaulta Lagune. I zato, svakako je opasnije kupiti starog maratonca nego mlađi auto, ali svakako postoje dobri dizeli koji se mogu tržiti ‘za cenera’ te uz mali ulog dobro služiti. Je li kupnja financijski opasna – svakako!

Kakvim pregledom eliminirati opasno vozilo?

Ako želite biti sigurni što kupujete, slijedi vam mjerenje kompresijskog omjera motora (tlaka u cilindrima) te ‘češljanje’ sustava kompjutorskom dijagnostikom. Osim samog motora, postoji cijeli niz perifernih sustava koji mogu biti znatan trošak za popravak: zračni jastuci (izuzetno skupi), ABS, automatski mjenjač, ubrizgavanje (pumpe, injektori), turbopunjač, DPF, EGR, usisne zaklopke. Samo dva kvara od navedenih sustava u trenu mogu premašiti ukupnu vrijednost automobila klase ‘stari dizel maratonac’. Prije kupnje svakako treba napraviti ‘sistematski’ pregled kod mehaničara, ali i – vrlo važno – poslušati njegovu prognozu o budućim ulaganjima u dobro stanje.

MJERENJE KOMPRESIJE

Majka svih sistematskih pregleda

Auto ne dimi ni bijelo ni plavo, turbo nije mastan, remen je promijenjen, dijagnostika ne pokazuje greške… Tu svakako pripazite da auto pregledate s dobrom dijagnostikom koja može ići ‘duboko’ i koju u pravilu imaju samo vrhunski i ovlašteni servisi. Spojka obavezno mora biti u upotrebljivom stanju, a i disk-kočnice. Kao što vidite, nije jednostavno, ali poslije svega još i kompresijski omjeri motora u svakom cilindru moraju biti dobri.

Kada mjeriti kompresiju?

Kod mlađih automobila od testirane Octavije nema određeno razdoblje kada treba mjeriti kompresiju. Vlasnik to najčešće obavlja kada se pojavi neki problem. Simptomi poput težeg paljenja pri nižim temperaturama, povećanje potrošnje ulja, nemirnoga rada, pojačano dimljenje iz ispuha, manjka snage… Nažalost, jedina prevencija je redovito održavanje vozila od prvog dana kupnje. Kada dođe do pojave prvih simptoma i izmjeri se slaba kompresija – već je kasno jer tada treba otvoriti motor i utvrditi razlog kvara, raditi specijalu…

Koliko košta i traje?

Svaki se motor tijekom rada troši, to je neupitno, a smanjeni tlak kompresije može biti posljedica trošnosti ili kvara velikog broja dijelova. Jer, ako samo jedna karika u nizu nije dobra – ciklusi kompresije i ekspanzije trpe. To može biti brtva glave motora, karike, dosjedi ventila… Odnosno, ako je kompresija dobra, u pravilu je dobar i sam motor – ne nužno i njegova periferija.

Mjerenje stoji najmanje 340 kuna, ovisno o tipu vozila i broju cilindara, a traje oko sat vremena. Neki motori imaju ‘lajtunge’ koji smetaju i treba ih odvojiti, pa i to produljuje proces mjerenja – kao što je slučaj s testiranom Octavijom.

Potencijalni problemi?

Kod ‘modernijih’ vozila nakon 2002., dakle ne mislimo na VW Golf II, mjerenje kompresije izvodi se kroz grijače. Ponekad se grijač zapeče pa kod vađenja može doći do pucanja u navoju u glavi motora. Ako se to dogodi, glavu motora treba skinuti i obraditi, a trošak se penje na nekoliko tisuća kuna. Drugim riječima, sumnjate li u ispravnost motora, a grijač se zapekao – odustanite od kupnje ‘maratonca za cenera’. Kvarova će zasigurno biti, pa vam ne treba još i ovaj.

Zašto se kompresija ne provjeri svemoćnim uređajem za dijagnostiku?

Istina, preko OBD-konektora i dijagnostikom se također može vidjeti kompresijski omjer koji računalo preračunava te mjeri preko kutne brzine okretaja motora. No tako se zapravo vidi samo razlika pojedinih cilindara, ali ne i stvarna vrijednost kompresije. Recimo, ako je kompresija loša na sva četiri cilindra, dijagnostika to neće detektirati.

Koliko će nas koštati ako kompresija nije dobra i može li se uvijek popraviti?

Ne može se predvidjeti cijena popravka sve dok se motor ne otvori, što znači skidanje glave motora te analizu i detekciju uzroka kvara. No ako se problem zanemari, može doći do znatno većeg oštećenja motora, koje se moglo spriječiti pravovremenim popravkom. Recimo, ako je na jednom cilindru pukao klipni prsten, a vožnja se nastavi, može doći do velikih oštećenja košuljice cilindra, čak do te mjere da je nakon toga motor nepopravljiv.