Pao je rekord Stefana Bellofa

Rekord pokojnog Stefana Bellofa stajao je 35 godina, sve dok Porsche nije odlučio pokazati svijetu za što je 919 hybrid sposoban kada se s njega skinu ograničenja koja nameću pravila WEC-a

Mlađi čitatelji vjerojatno misle da je najbolji njemački vozač Nico Rosberg, oni nešto stariji će to tvrditi za Michaela Schumachera. No rijetki će se odlučiti za vozača iz Gießena koji je tragično poginuo 1985. za upravljačem Porschea na Spa. Stefan Bellof je vozač koji je bio izuzetno talentiran, jednako neustrašiv i koji bi, da je poživio, sasvim sigurno postao prvim njemačkim svjetskim prvakom u F1. Tko se sjeća one legendarne VN Monaka kada je kiša lijevala i utrka je prekinuta 1984.? Tada je nastala legenda o Senni po kiši koji je sustizao Prosta pa je utrka prekinuta prije nego što ga je prestigao. Samo što se malo tko sjeća da je Bellof tada bio brži i od Ayrtona Senne i stizao ih je – obojicu (posljednjih desetak minuta te nevjerojatne utrke možete vidjeti na Youtubeu).
No, Bellof je tada već bio poznat po svojim pothvatima iz F2 i grupe C. Naime, 1983. je postao vozačem tvorničke momčadi Porschea (dijelio je 956 s Derekom Bellom). Nakon vožnji u kojima je bio bolji od svih ostalih tvorničkih vozača, stigao je i red na 1000 km Nürburgringa.
U kvalifikacijama je nadmašio Dereka Bella za oko pola minute te postavio vrijeme koje je donedavno bio rekord Nürburgringa – šest minuta i 11,13 sekundi. Treba naglasiti nekoliko činjenica uz taj rezultat – to su bile najuobičajenije kvalifikacije te su i drugi bolidi bili na stazi (i nije bilo obavijesti kao danas u F1 da se maknu jer netko vozi svoj kvalifikacijski krug). Potom, bolid je bio u skladu s pravilima grupe C koja su tada bila na snazi. I za kraj, Porsche 956C je razvijao 600-tinjak KS. Čisto da se to vrijeme sagleda iz prave perspektive.

1160 KS na 850 kg
No, to ne umanjuje postignuće koje je ostvario Timo Bernhard za upravljačem Porschea 919 hybrid evo. Riječ je o bolidu koji je lani i preklani pobijedio u LeMansu, ali je nakon povlačenja tvrtke iz WEC-prvenstva auto ‘dereguliran’. Uklonjeni su regulatori protoka goriva, regulatori regeneracije električne energije i auto je olakšan uklanjanjem dijelova koji više nisu potrebni (primjerice svjetla). Tako je masa pala na 850 kg, a ukupna snaga pogonskog sklopa (V4 motor i elektromotori) porasla na oko 1160 KS.

Stefan Bellof je vozač koji je bio izuzetno talentiran, jednako neustrašiv i koji bi, da je poživio, sasvim sigurno postao prvim njemačkim svjetskim prvakom u F1.
Timo Bernhard metodično je pripremao 919 za stazu radeći na segmentima i to je urodilo izvrsnim rezultatom

Samo je benzinski motor ojačan sa 500 na 720 KS uklanjanjem regulatora protoka goriva te je ovo sad njegov potencijal. Slično je učinjeno i s električnim sustavima regeneracije pa je taj dio pogonskog sklopa sad efikasniji desetak posto (sa 400 na 440 KS).
Osim toga, dodana je i aktivna aerodinamika (nešto slično kao DRS u F1) na prednjoj i stražnjoj osovini čime je downforce povećan 53 posto, a efikasnost je porasla 66 posto u usporedbi s kvalifikacijama WEC-utrke u Spa 2017. godine. Negativne strane ovih promjena su da je sad životni vijek bolida, odnosno ključnih komponenti, oko 1000 km pa on u ovom obliku ne bi mogao odvesti LeMans sa svojim punim potencijalom, sve da to i pravila omoguće.
Dodatni problem – podešavanje ovjesa
No, pravila to ne dopuštaju pa se tvrtka okrenula najpoznatijoj, ali i najtežoj stazi na svijetu smještenoj na zapadu Njemačke u gorju Eiffel.
Promatrači uz Nürburgring pratili su Porscheove pripreme za napad na rekord posljednjih nekoliko mjeseci. Timo Bernhard metodično je pripremao 919 za stazu radeći na segmentima. Dodatni je problem bilo podešavanje ovjesa zbog brojnih neravnina na stazi koje traže poprilično velik hod ovjesa za što 919 nije prvotno dizajniran. To je tražilo dodatne otvore u blatobranima da guma ne bi udarala u njih pri kompresijama ovjesa do kraja. Ti su otvori pak narušavali aerodinamiku koja je bila od presudnog značaja za pokušaj obaranja rekorda (već Bellofov rekord je značio prosječnu brzinu od 202 km/h).
Svoj je obol dao i Michelin razvojem posebnih guma za obaranje rekorda.
Konačno, 29. lipnja je bio dan kada je Porsche krenuo u pokušaj obaranja rekorda starog 35 godina. Kao i uvijek, vozi se ujutro, kada je zrak najgušći i najbogatiji kisikom. I jedno i drugo dobro je za brzinu – motor razvija više snage, a aerodinamika je efikasnija. Timo Bernhard odvezao je nekoliko vezanih krugova u kojima je spuštao vrijeme, dok na koncu sat nije pokazao nestvarnih pet minuta i 19.546 sekundi, što je poboljšanje od gotovo minute.
Porsche i dalje vladar Ringa
Najviša brzina koju je 919 postigao u ‘Zelenom paklu’ bila je 370 km/h. Iako je uvijek nezahvalno tvrditi da je nešto nemoguće (naposljetku, to se tvrdilo i za Bellofov rekord koji je stajao 35 godina), teško će itko nadmašiti vrijeme koje je postigao Timo Bernhard. Istina je da se radilo o laboratorijskim uvjetima gdje je on bio sam na stazi, ali nakon što odgledate film, vidjet ćete da je ostalo iznimno malo mjesta za poboljšanje. Kao i proteklih 35 godina, Porsche ostaje vladar Ringa.

Kada je postalo jasno da su utrke po javnim prometnicama neprihvatljivo opasne u 20-im godinama prošloga stoljeća, osmišljen je Nürburgring. Prema uzoru na berlinski AVUS i Monzu 1925. započela je izgradnja staze oko utvrde Nürburg te je ona i dovršena dvije godine kasnije. Staza je u svom ishodišnom izdanju bila duga 28.265 km kao ‘Gesamtstrecke’ (ukupna staza), koja se sastojala od 22.810 km duge Nordschleife (‘sjeverni krug’) te 7747 km duge Südschleife (‘južni krug’). No ni to nije bilo sve – postojao je 2281 km dug krug za zagrijavanje zvan Zielschleife (‘ciljni krug’) ili Betonschleife (‘betonski krug’) oko bokseva. Između 1982. i 1983. taj je ciljni krug srušen i na njegovu je mjestu 1984. napravljena GP-staza duga 4,5 km. Nadalje, 2002. je staza modificirana, i to tako da je umjesto prijašnje Castrolove šikane dodan cijeli stadionski dio, čime je produžena na 5,2 km. Kada je rušen stari dio staze, stvorena je poveznica kojom je Nordschleife dobila svoj današnji izgled i dužinu od 20,8 km. Danas se na njoj voze razne utrke izdržljivosti, otvorena je i za javnost, ali F1 na njoj ne vozi od 1976. i nesreće u kojoj je Niki Lauda gotovo izgubio život. Prototipovi su također ondje prestali voziti jer se smatra da je staza preopasna, ali i preduga. Naime, ne može se pokriti 21 km staze odgovarajućim brojem sudaca i medicinskog osoblja, a i publika je zapravo zakinuta gledanjem uživo – vidjeli bi bolide Formule 1 da ona ondje vozi tijekom utrke samo 14 puta (jer bi to bio ekvivalent trajanja utrke F1).

Promjene koje su omogućile novi rekord Za napad na Nürburgring Porsche je proizveo nova ramena ovjesa koja su čvršća od originala kako bi se mogla nositi s dodatnim opterećenjima grbave i neravne staze. Osim toga, sve su četiri kočnice opremljene sustavom brake-by-wire koji je omogućio dodatni nadzor nad zanošenjem bolida. U usporedbi s bolidom spremnim za utrku, bolid je olakšan za 39 kg na 849 kg. Uz to, uklonjeni su nepotrebni sustavi: klima-uređaj, svjetla, brisač stakla, pneumatska dizalica te još neki nepotrebni elektronički sklopovi. Aerodinamika je aktivna te se prednji i stražnji spojleri zakreću ovisno o brzini kretanja.

Tehnički podaci Porsche 919 hybrid evo
Motor turbobenzinski V4 (90º) • izravno ubrizgavanje goriva • 4 ventila po cilindru • DOHC • podmazivanje suhim karterom • maksimalni broj okretaja 9000/min • obujam 2000 ccm • snaga 720 KS • hibridni sustav KERS + regeneracija struje iz ispušnih plinova • pohrana struje u litij-ionske baterije • snaga hibridnog sustava 440 KS • stalni pogon na stražnje kotače • uključivi električni pogon na prednju osovinu • masa 849 kg • d x š x v 5078 x 1900 x 1050 mm • spremnik za gorivo 62,3 litre