Nova Honda Jazz i SUV izvedba Crosstar

8 FOTOGRAFIJA

Tko je ikad vozio Hondu Jazz ili ju pokušao kupiti kao rabljenu jako dobro zna o kakvom je autu riječ. Nije sportska, nije europski stilizirana, ali je čudesno praktična, prostrana i pouzdana. A usput je i ekonomična – nakon šti ju kupite.

Samo je oblik karoserije zadržan

Tako je bilo od samih početaka. Još od 1983. godine kad je Honda prvi puta napravila model Logo, no realno tek je 2003. Honda pronaišla na recept koji je ostao vrlo sličan do danas. I taj se model zove Jazz, duguljasti gradski auto koji bi se mogao smatrati i karavanom.

Honda ne mijenja ono što valja

Dizajn nije bajka. Takav je kakav jest i karakterističan je za istočna vozila, ali je originalan i može se zavoljeti zbog svoje atipičnosti. Jer, na tržištu ne postoji ništa slično kao Jazz. Eventualno Subaru Trezia, koja kod nas zapravo ne postoji.

Četiri najznačajnija poboljšanja na novom modelu su preglednost, udobnost s potpuno novim sjedalima. Novi je pogonski agregat, a Honda je napravila iskorak i kad je riječ o jednostavnosti upotrebe.

Prvi puta dvije izvedbe

Novi Jazz je dugačak 4044 mm (+14 mm), širok je 1694 i visok 1529 mm. Međuosovinski razmak mu iznosi 2517 mm (isti kao i dosad), a od tla udaljen 136 mm. Prtljažnik nudi 306 litara, a masa karoserije iznosi 1300 kg.

Jazz Crosstar je širi 31 mm i viši 46 mm, a podvozje mu je podignuto 29 mm s čime postaje relativno sposobno na terenu. Jer, dok je običan Jazz od tla udaljen 136 mm, Crosstar stoji na 165 mm, a to je na razini nižih SUV-a.

Nekad je to imala i Honda Civic, ali sada samo Jazz. To su dakako čarobna sjedala kojima se sjedeća površina može uspraviti zbog čega se lako mogu prevoziti i golemi predmeti poput najvećih LCD-televizora ili čak bicikala dok stoje uspravno.

Čarobna sjedala su i dalje tu

Materijali u kabini su postali puno kvalitetniji. Izrađeni su od recikliranih materijala, vodootporni su i lako se mogu prati. Dominiraju ravne linije, a s bogatijim paketima opreme tu je i Honda Connect multimedijski sustav sa 9-inčnim ekranom. Kontrolni instrumenti su digitalni i vozač ih samostalno može personalizirati u priličnom broju kombinacija.

Pogonski agregat više nije klasičan benzinac već se Jazz prodaje isključivo kao hibrid oznake e:HEV. Primarno je opremljen 1,5-litrenim benzincem koji radi po Atkinsonovom ciklusu (nije Otto) i koji je vezan sa CVT-mjenjačem. Ideja je zapravo vrlo slična kao na prvom Hondinom hibridu CR-V hybrid.

Emisija CO2 iznosi 102 g/km po WLTP ciklusu, a samo 82 g/km, po NEDC ciklusu mjerenja

1,5 litreni benzinac snažan je 97 KS pri 5500 okretaja, a raspolaže sa 131 Nm pri 4500 okretaja. Međutim, ukupna snaga sustava s elektromotorima iznosi 109 KS i 253 Nm, a to je Jazzu dovoljno za 175 km/h i najbolje ubrzanje sa 9,5 sekundi.

Pomalo je zbunjujuće za prosječnog vozača kada čuje da ima tri motora. Koliko ona ukupno snage ima. Pogonski električni motor snažan je 109 KS, tu je onda generator snažan 95 KS koji zapravo samo obnavlja energiju, a benzinac sa 97 KS je zaseban.

Nekoliko je modova rada u kojima Jazz vozi. Pa može djelom voziti samo na struju ili pak u kombiniranom načinu rada benzinca i elektromotora. U gradskoj vožnji do 40 km/h više od 85 posto vremena vozit ćete samo na struju, dok taj postotak pri 80 km/h pada na 50 posto, a korištenje hibridnog pogona raste na 30-ak posto.

Karoserija je kruća i malo lakša

Baterija (litij-ionska) je smješten u motorni prostor i nije velika, kapaciteta je oko 1,5 kWh, i dovoljna je da Jazz prijeđe 3-5 km samo na struju. Međutim, novi Jazz nije ni predviđen da sami birate programe i uključujete program samo na struju. Ne, to auto čini samostalno, pa ako ste pažljivi klizit ćete samo na struju. No, vozit ćete se u pravilu kao i sa svakim hibridom. On će misliti za vas i trošit ćete minimalno.

Karoserija je značajno ukrućena, čak je nešto olakšana, a proizvodnja se odvija u Japanu. Vozne osobine su bolje nego dosad, ali je očigledno – još uvijek – kako Jazz nema nikakvih sportskih pretenzija.