Prekršaj u Hrvatskoj a zabrana upravljanja vozilom u cijeloj EU
Naslovi poput 'Švicarac autocestom jurio 246 km/h' ili 'Mercedes njemačkih oznaka kod Županje vozio 250 km/h' česta su pojava u našim medijima. Koliko god su sankcije posljednih godina bivale sve strože, toliko su nekim stranim državljanima ili onima s prebivalištem u njima bile i ostale - 'kikiriki'. Plus, zabrana upravljanja vozilom na području Hrvatske od godine dana nije bila nešto što bi im ozbiljno poremetilo njihovu vozačku svakodnevicu. No, takvoj praksi bi uskoro mogao doći kraj, barem ako je suditi po 'signalima' koje odašilje Europska komisija
4 FOTOGRAFIJA Najnoviji prijedlog koji dolazi iz izvršnog tijela zaduženog za izradu nove legislative EU-a kaže da bi se vozače za teške prekršaje poput drastičnog prekoračenja brzine ili vožnje u alkoholiziranom stanju trebalo pravednije kažnjavati, tj. da bi izrečene mjere trebalo provoditi na cjelokupnom teritoriju EU.
E sad, što se to podrazumijeva pod ‘drastičnim prekoračenjem brzine’? Većina zakona u EU prekomjernu brzinu definira kao brzinu veću od 50 km/h iznad dopuštene na magistralnim cestama ili autocestama, te veću od 30 km/h ako se radi o urbanim područjima. Prijedlog je da u takvim slučajevima treba oduzeti vozačku dozvolu u cijeloj EU. Najglasniji u provedbi ove mjere u Nijemci. Njihov ministar prometa (da, tamo je za promet zaduženo Minstarstvo prometa a ne MUP) Volker Wissing nekoliko je puta naglasio važnost ove mjere za Njemačku: “… koja je velika tranzitna zemlja…”
Međutim, prema riječima glasnogovornice njemačkog Ministarstva prometa treba postojati i iznimka od ovog postupanja. Naime, država koja je izdala vozačku dozvolu može odbiti učinak opoziva na razini Unije ako teški prometni prekršaj ne bi doveo do gubitka vozačkih povlastica u državi članici koja je dozvolu izdala. Umjesto toga, mogu se izreći alternativne mjere poput zabrane vožnje ili psihofizičkih testiranja. Prije nego nova pravila stupe na snagu, Vijeće ministara EU-a i Europski parlament još se moraju dogovoriti o konačnoj verziji nove Uredbe. EU parlament je već u osnovi podržao prijedloge Europske komisije u veljači 2024. godine.
Nova uredba ima za cilj pridonijeti povećanju sigurnosti na cestama u EU. Naime, svake godine više od 20.000 ljudi pogine u prometnim nesrećama u EU. Cilj EU-a je prepoloviti broj poginulih i teških ozljeda na cestama do 2030. godine, te da do 2050. uopće više ne bude poginulih na cestama. Prijedlog također ima za cilj poboljšati suradnju između država članica u provedbi prometnih propisa. U tu bi svrhu vlasti trebale moći bolje razmjenjivati informacije o ozbiljnim prekršiteljima i prometnim recidivstima.
