Kraj jedne ere – limuzine na rubu gašenja

Ne, kada smo krenuli u siječnju 2005. s prvim brojem auto motor i sporta limuzine svakako nisu bile najprodavanije, poglavito ne one srednje klase. Tih su godina gradski modeli poput Renault Clija, Opel Corse, Fiata Punta, s kompaktima poput Opel Astre, VW Golfa ili Škode Octavije koji su virili iz prikrajka, predvodili liste najprodavanijih na našem tržištu. Pa opet, na bogatijim tržištima zapadne Europe na vrhovima lista nalazili su se modeli koje je većina nas tajno priželjkivala – poslovne limuzine srednje klase.

Prvu su naslovnicu stoga opravdano krasila dva vruća noviteta – BMW serije 3 te novi VW Passat. Potonji se u novoj generaciji rastegnuo na nevjerojatnih 4,7 metra i jasno pokazao ambicije tvrtke iz Wolfsburga da uzdrma premium segment. A SUV-i? Bilo ih je i tada, ali u tragovima. Zapravo tek ćemo krajem godine u prosinačkom broju najaviti buduće novitete poput Fiat Sedicija/Suzukija SX4, kao i Chevrolet Captivu, Mazdu CX-5, Citroënov i Fordov SUV na bazi kompakta. Tu su se našle i težnje premium marki da svoje velike terence ‘SUV-iziraju’ manjim modelima poput Audija Q5, Mercedesa MLK ili pak Volva XC60. No sve je to bilo tek u povojima. Zvijezda tog broja bila je Citroënova ‘tech’ limuzina C6, spiritualni nasljednik legendarne Žabe.

Zvijezde naslovnica

Naslovnice su pripadale isključivo limuzinama poput Alfe 159 u drugom broju, premijerno prikazane s teškim teretom kod nas obožavane 156-ice. U trećem je broju zasjala i prva usporedba ‘svetog njemačkog trojstva’ – Audija A4, BMW-a 3 i Mercedesa C-klase. S dizelskim motorima naravno, ako ste uopće sumnjali. U prvoj godini auto motor i sporta će se naći i usporedba biznis klase (Mondeo, Vectra, Avensis i Passat), obiteljski obračun unutar VW-grupacije (A4, Octavia i Passat), a kulminacija će uslijediti u studenom 2005. – velikim Mastertestom 11 limuzina srednje klase. Nakon više dana intenzivnih vožnji, mjerenja potrošnje i preglednosti, vozne dinamike, rezultata kočenja, testa svjetala te na kraju, subjektivnih dojmova testne ekipe sastavljene od 17 partnerskih ams-redakcija proglašen je pobjednik – BMW 320d.

Naravno, kao i uvijek, opsežna tablica podataka i mjerenja omogućavala je svakom da odabere model po svome ‘guštu’. Primjerice, ako je naglasak bio na prostranosti, prvak je bio VW Passat, najbolje vozne osobine nudila je Alfa 159 1.9 JTDM, komfor Peugeot 407 koji je ujedno bio i cjenovno najpovoljniji, dok je primjerice 2.2 CDTI u Hondi Accord oduševio testnu ekipu u kategoriji ‘Pogona’. Što se limuzina tiče, indikativan detalj je bio trenutak kada je naslovnicu krasila ilustracija budućeg Clija III, čiji je prethodnik u tom trenutku bio najprodavaniji model na tržištu. To je ujedno bio i uvelike najlošije prodavan broj auto motor i sporta te godine?!

Vrijeme za povratak

A potom je 2007. stigao Nissan Qashqai i sve se gotovo preko noći promijenilo. Vjerojatno bi to bilo i brže da ga je Nissan mogao namaknuti u traženim količinama. Novi se, naime, čekao i do godinu i pol, pa nisu bili rijetki primjeri da se ljudi odluče na kupnju u Mađarskoj, i to samo kako bi koji mjesec skratili rok isporuke.

Limuzine nisu ‘umrle’, ali se takozvani D-segment nepovratno počeo smanjivati. Ljubav domaćih kupaca prema limuzinama, nasuprot zapadu omiljenih karavana, međutim, nikad nije ‘umrla’. Najbolja potvrda za to je Škoda Octavia, dugovječni bestseler na ovim tržištima. Bili bi tu i povremeni bljeskovi modela poput Chevrolet Cruzea, Dacije Logan i sličnih, a njemački trojac (Audi A4, BMW 3 i Mercedes C-klase) zapravo nikad ni nije izgubio smanjenu, ali tvrdokornu bazu obožavatelja.

Za VW Passat to vjerojatno vrijedi još i više da mu sam Volkswagen nije uskratio podršku i ostavio samo karavanskoj inačici. Da dobro pogođen limuzinski kroj, uz prihvatljivu cijenu, itekako ima ciljanu klijentelu, najbolje je pokazao uspjeh Audija A3 sedana.

No u međuvremenu su ipak nove zvijezde stigle u grad, a nosile su bombastični predznak – SUV. Iako su inicijalno porijeklo vukli od terenaca, s vremenom će, posebno gradski modeli, potpuno izgubiti opciju pogona na sve kotače. Činjenica da su bili neučinkoviti te ponekad preglomazni za ono što su se koristili, malo je koga smetalo. Ipak, oni koji su im to spočitavali, na svoje će u globalnim razmjerima doći tek pojavom Tesle 3 čiji je vlasnik mudro shvatio da, uz riješenu infrastrukturu, električna vozila moraju biti i aerodinamički učinkovita. Vratit ćemo se ponovno VW-grupaciji gdje se pokazalo kako su upravo limuzinski e-modeli poput VW-a ID.7 najkompletniji proizvodi.

No elektrika kao takva još uvijek nije naišla na širu potporu među kupcima pa se vraćamo klasičnim ICE-modelima poput, u naslovu testa, spomenutog novog Audija A5. Pitate li domaće zastupnike, svi će unisono konstatirati – da, SUV-i su klasičnom limuzinskom kroju oduzeli dobar dio kolača, ali modeli poput BMW-a serije 3 ili Mercedesove C-klase, osobito s dobrim akcijskim paketima, imaju svoju vjernu publiku. Uz činjenicu da dobar dio proizvođača s novim platformama omogućuje ugradnju kako hibridnih ICE-pogona, tako i isključivo električnih varijanti (BEV), pri čemu je zbog učinkovitosti naglasak na aerodinamičnim karoserijama, možda je vrijeme da se i nekoć omiljene limuzine, barem na mala vrata, počinju javljati u većem broju. Tko zna, možda baš za 25. godišnjicu auto motor i sporta ponovno završe – na naslovnici.