Uspomena na crnog vraga i dolazak nove zvijeri! Audi Coupe by Konopek

Čuveni hrvatski streetracer Dario Konopek davno se oprostio se od svog legendarnog bijelog Audija Coupea, u finalnom stadiju snažnog i 1089 KS, ali i teškog 1500 kg. Tad nam je objašnjavao “Želio sam skinuti 500 kg sa svog automobila, osjećao sam koliko je težak.

Bilo mi ga je žao rezati, pa sam napravio novi automobil. Iz početka od samih cijevi, baš kao što sam želio. Samo cijevi i karbon. Pitali su me brojni ljudi koji se razumiju u automobile ili do čijeg mišljenja držim, tko mi je radio nacrt? Ma nitko, ja sam to sve sam iz glave.“

Novonastali automobil bio je očaravajuć i nije se bilo teško diviti gomili dijelova od karbona. Prednji je dio – blatobrani, odbojnik i poklopac motora – u jednom jedinom dijelu. Teži desetak kilograma i posve je od karbona.

Karbona ima posvuda, jer vrata, stražnji, blatobrani i poklopac prtljažnika, sve je od karbonskih vlakana. Čak i dio krova. Dojmljiv je i straga. Hladnjak tekućine za hlađenje, s velikim otvorima za hlađenje, te dva ventilatora, smješten je na samom kraju automobila.

Izvana je montiran padobran koji će očigledno ovakvoj raketi biti potreban, dok je pod samim autom izrađen difuzor koji ubrzava strujanje zraka ispod automobila te poboljšava aerodinamiku. Očigledno je to ključan pojam, novootkriveno polje na kojem ima još mnogo prostora za napredak, ali i tema o kojoj sada valja brinuti uvelike više no prije. Brzine su jednostavno postale previsoke.

Gledamo kako je sve detaljno i smisleno napravljeno. Svi su paneli na vijke, sve se skida ili rastavlja i do svega je lako doći. Sve su važne komponente ovako nadohvat ruke. Očigledno iz stvaratelja govori iskustvo.

Zavirujemo i u kabinu. Fantastično. Sve izgleda čak i bolje negoli u tvorničkim natjecateljskim automobilima. Uredno i osmišljeno do posljednjeg detalja, posve novo i s maksimalnim smislom za detalje. Bijeli zaštitni kavez ima brojna pojačanja u gotovo svim smjerovima i sam po sebi predstavlja majstorsko djelo.

Pažnju plijeni amerikanizirano, ogoljelo aluminijsko školjkasto sjedalo prema uzoru na slične američke bolide, kratka ručica mjenjača, duga ručka hidro ručne kočnice, spremnik goriva od 20 litara, električne pumpe za gorivo u podu te potom veliko iznenađenje. Ne mislimo na ručicu padobrana smještenu poput kakvog avionskog prekidača u krovu…

Instrumentna ploča nije klasična! Naravno da pod pojmom klasična ne mislimo kako se radi o serijskoj izvedbi vremešnog Audija. Pojam klasična – veže se uz multi instrumente poput renomiranog Stacka (koji i jest najčešći izbor na našim prostorima) te sličnih inačica na kojima vozač dobiva brojne informacije koje slaže prema vlastitim prioritetima.

Audi Coupe by Dario Konopek ima tablet spojen s VEMS-ovom elektronikom preko bluetootha na kojem može izabrati izgled instrumenata kakav želi, njihov raspored, oblike, funkcije, pa čak i samo one koje želi pratiti. Revolucija u automobilskim natjecanjima zapravo funkcionira vrlo jednostavno. Svi su senzori spojeni na VEMS koji zatim šalje podatke do preglednog androida, u ovom slučaju 10-inčnog zaslona tableta. Sjajno rješenje.

Dario nas “tješi“ kako ipak nije sve od karbona, ima i stakloplastike koja je polijepljena da izgleda kao karbon, jer karbona naprosto nije bilo dovoljno. Taj dio dolazi na red tek u drugoj fazi, pa skromno napominje kako je lako bilo kupiti karbonske obloge od natjecatelja iz Litve koji su složili sličan automobil.

No, primjećujemo neke razlike na prednjem dijelu, a majstor za Audije nam objašnjava kako su Litvanci radili s petcilindarskim rednim motorom, zbog čega poklopac motora ima neke grbe i otvore koji nisu baš skrojeni prema dragsteru iz Sl. Broda. Već pogled na motor otkriva kako se radi o krajnje neobičnom stroju, koji su već gotovo svi zaboravili, a kakav Dario Konopek već tradicionalno koristi.

Audijev biturbo V6 od 2,7-litara povećan je na tri litre obujma, koji sada ima i sasvim drukčije prednabijanje, te općenito drukčiju “instalaciju“ za dovod zraka. Pogled na ispušni sustav otkriva pravu majstoriju.

Sve su ispušne cijevi jednake dužine s vrlo sličnim kutevima, pa sustav 3 u 1 ima smanjene gubitke, odnosno ispuh spojen prema shemi 2×3 u 1 ulazi u golem turbopunjač. Umjesto prijašnja dva turbopunjača zrak do motora sada nabija jedan gigantski Garrett.

Kako je obiteljski posao Konopekovih kamionska tehnika, predani je Dario jednostavno posegnuo za nešto većim turbopunjačima s kamionskih polica pa je pronađen Garett iz Scanie R600 – V8 stroja sa 600 KS. Zamijenjene su mu lopatice, te je središnji dio sada od Garetta GTX 45.

Na njega je naravno dodan hladnjak stlačenog zraka (veličine kućnog radijatora), dok je posebice upadljiv sustav razvoda zraka u cijevima promjera 100 mm. Jednak je i završetak ispušnog sustava, ako se 40-ak cm kratka cijev koja izlazi iz turbopunjača uopće može tako nazvati.

Pitamo Darija koliko se snage očekuje iz ovakvog stroja, na što odgovara kako je to teško reći jer ništa još nisu mjerili. Pritisak turba je svakako vrlo važan, a Dario očekuje kako će sigurno ići i do tri bara, mada zna da postoje i motori koji mogu ići i do četiri bara s ovako složenim turbopunjačem.

Ovaj automobil počiva na vrlo upadljivim američkim dragster-gumama marke Hoosier. Dimenzije su podosta neobične – 255/50-16, a kako nam Dario otkriva, ove nisu posve slick, već se radi o svojevrsnim radijalnim gumama, koje se ne deformiraju tako lako, ali ih je prije starta svejedno potrebno zagrijati, te mudro malo hladiti vodom, kako bi se manje trošile. Iz europskog kuta gledanja doimaju se previsokima usprkos niskom profilu pa smo ih odmah prekrstili u “balonke“.

Iza njih su kočnice s poprilično velikim i bušenim diskovima. Prednji su promjera 320 mm, a za kočenje se brinu četveroklipna kliješta. Prednja su od Alfe 166, dok su stražnja s Porschea Cayennea. Ovjes je proslavljeni KW3 skinut s prijašnjeg bijelog Audija, koji ne dopušta gotovo nikakve pomake. Prava natjecateljska stvar. Dojmljivo je kada napokon zaljuljate ovakav automobil, a ovjes “ne radi“ gotovo ništa jer se svi pomaci odvijaju na spomenutim gumama “balonkama“.

Pogon na sva četiri kotača i dalje je napravljen prema Audijevom quattro-načelu s pokojom izmjenom. Primjerice, stražnji je diferencijal skinut s Nissana Skylinea GTR 32, dok je naprijed ugrađena Quaifeova mehanička špera, u diferencijal od serijskog Audija Quattra. Pored toga, zavaren je Torsen u mjenjaču, jer pukne li poluosovina, Torsen sve prebacuje na kotač na kojem ima manji otpor pa se auto ne miče s mjesta. Ovako je praktičniji. Koristi se serijski šestbrzinski mjenjač s Audija A4 2.5 TDI Quattra, za koji Dario ponosno kaže kako može bez problema izdržati i 1100 KS.

Pokrećemo pitanje koji rezultat misli postići s ovakvim nevjerojatnim automobilom, a stvaratelj ovog posebnog automobila kaže kako će u početku biti zadovoljan s niskih devet sekundi – jer ga ovaj mjenjač dosta limitira po pitanju brzine. Kako ima šest stupnjeva prijenosa, svi su poprilično kratki, pa je potrebno često mijenjati. Prva traje samo do 60 km/h, što je u ovoj “zvijeri“ nevjerojatno kratko.

Tu se na šaltanje gubi najmanje pola sekunde, a ni druga nije osjetno duža. “Ovaj australski mjenjač, iz Par engineeringa, koji sam već naručio, bit će četverobrzinski, a prva će ići do 110 km/h, što je neopisivo bolje. Gubit ću manje vremena na izmjene brzina”, pojašnjava nam Dario. Nakon kratkog perioda uštimavanja Audi i Dario su eksplodirali. Zapalili osječku i sve staze na kojoj su nastupali.

Na koncu, najbolje vrijeme na 402 metra s brzinom od preko 280 km/h Dario je postigao na Hockenheimu. Bilo je to ludo! Napokon je neki Hrvat odvezao vrijeme ispod 9 sekundi! I onda? Ponekad se čini da je najbolje otići dok si na vrhuncu.

Dario je prodao Audija Švicarcu koji se i danas utrkuje po regionalnim i europskim stazama te redovito pobjeđuje. Danas je njegova pouzdanost spomenik sjajno napravljenog tunerskog posla. Tako je novi vlasnik ponovno došao do Konopeka, pa još su malo podigli snagu zbog čega je odvezen i novi rekord auta koji je spušten na 8,43 sekunde.

No, nije tu kraj. Ponovno se nešto kuha u Slavonskom Brodu. Nešto još otrovnije i brže od bijelog, a i crnog Audija. Naravno, MasterChef je Dario… Kad bude gotov čitat ćete u Auto motor i sportu.

Koliko konja očekivati?

Dosadašnji uspjeh Darija Konopeka bio je 1089 KS iz trolitrenog V6 motora s dva turbopunjača. Umjesto njih ugrađen je jedan kudikamo veći, a na račun vremena reakcije koje će biti nešto slabije, traži se daleko veća snaga. Nismo skloni nagađanju, ali ako je stari motor uz dva turbopunjača s tlakom od 2,6 bara postizao ovoliku snagu, koliko tek treba očekivati pri željenom tlaku od tri bara. Pretpostavka, na osnovu izračuna pokazuje oko 1200 KS, a zanimljivo je kako motor snagu ostvaruje tek malo iznad 6000 o/min, dok se može “protegnuti“ i do punih 8000 o/min. No, sve će se znati nakon prvog mjerenja na ispitnoj kočnici. Na koncu je pokazao 1047 KS!

Legendaran Audijev motor

Slavni 2,7-litreni V6 biturbo benzinski stroj danas je izuzetno popularan u tunerskim vodama, a malo je reći kako pokreće brojne izuzetne prerade. Svjetlo dana ugledao je u jesen 1997. godine kao pogonski stroj u sportskoj inačici S4 sa 265 KS. Početkom 1999. godine u obitelj A6 stiže u izvedbi sa 230 KS, da bi već sljedeće godine bio ojačan na 250 KS. Najsnažniju je izvedbu doživio u modelu RS4 sa 381 KS, a ugrađivao se u A4, A6 i modele allroad. Razvijali su od 350 do 440 Nm.
Blok motora je od sivog lijeva, dok su glave aluminijske s pet ventila po cilindru, po dvije bregaste osovine za svaki red cilindara, te varijabilan razvod usisnih ventila. Za prednabijanje zraka bili su zaduženi vodom hlađeni Borg Warnerovi K 03 turbopunjači te dva hladnjaka zraka.