

Poznata izreka ‘nema besplatnog ručka’ jedna je od temeljnih zakonitosti u ekonomiji. Netko je taj ručak platio, sve ima svoju cijenu iako ona nije sasvim jasna na prvi pogled. A tako je i s cijenom električne energije, odnosno kilovatsata. HEP je u svojoj mreži punionica ELEN uveo naplatu početkom 2022., a odmah su i sve ostale komercijalne punionice istaknule svoje cjenike. Zapravo ništa čudno, jer teško bi bilo zamisliti da postoji samo jedna benzinska postaja iz čijih pištolja curi besplatni eurosuper i eurodizel. Bila bi to prava bajka, san iz kojeg se nitko ne bi želio probuditi. No, praktički preko noći taj san se rasplinuo i vratio nas u surovu realnost. Realnost koju možemo izraziti brojkom, na javnim AC-punionicama to iznosi oko 2 kn/kWh, dok je na brzim DC-punionicama cijena i dvostruko veća. Dugoročno gledano, kao najbolja opcija nameće se punjenje u vlastitoj garaži ili pred kućom i to noću kada 1 kWh plaćamo 50 lipa.
Trgovci znaju zašto
Ipak, besplatna struja još uvijek se može pronaći, no ona podrazumijeva neke ‘povezane usluge’. Primjerice, veliki trgovački centri obično nude tu uslugu, ali je u pravilu riječ o AC-punjačima za čije se pokretanje trebate javiti na recepciju ili identificirati putem RFID kartice. Budući da takvo sporo punjenje podrazumijeva dulje zadržavanje u objektu, izgledno je da ćete obaviti shopping ili barem sjesti u kafić i popiti piće. U jednu ruku, potrošit ćete manju ili veću količinu novca na što vas nitko ne tjera, ali spojit ćete ugodno i korisno te za tih sat vremena ostvariti ‘besplatnih’ stotinjak kilometara dosega. Opet, stvar je relativna jer proces, odnosno brzina ovisi o punjaču koji se nalazi u vašem vozilu. Ako je podržana snaga 7,4 kW, tada od AC-priključka koji nudi snagu od 22 kW možete iskoristiti samo trećinu, pa ćete za sat vremena ‘osvojiti’ 30-ak kilometara dosega. A sljedeći kompromis je taj da nikada na punionici nećete biti sami, pa se maksimalno dostupna snaga raspodjeljuje na sve priključene automobile. Bilo kako bilo, Konzum, IKEA i Kaufland samo su neki od poznatijih adresa na koje svraćaju i oni koji nužno ne obavljaju kupnju, već koriste pogodnost korištenja besplatne električne energije.
Riječ, dvije o bontonu
Začudo, u Zagrebu se još uvijek mogu pronaći besplatni brzi DC-punjači od 50 kW kakve primjerice nude pojedine poslovnice Kauflanda, odnosno punjač u sklopu Poslovnog centra Bundek. Nepisano je pravilo da na takvim besplatnim punionicama zadržavanje bude maksimalno do pola sata, odnosno, vrlo je nepristojno ostaviti priključen automobil čija je baterija postigla razinu napunjenosti od 80 posto ili više. No, sankcije za takvo što nisu propisane. Što učiniti takvim bezobzirnim korisnicima, koji su se drznuli prisvojiti nešto što nije njihovo i to još koriste izvan granica dobrog ukusa? Ako je kabel za punjenje dovoljno dug, parkirajte svoje vozilo tik uz njihovo i na ekranu jednostavno prekinite punjenje. Da, kabel se tada jednostavno može odspojiti s dotičnog vozila, nakon čega je spreman za novu sesiju. Kolikogod se ljutio neki vlasnik čija je baterija napunjena praktički ‘do vrha’, ta ljutnja nema nikakvo opravdanje jer u suštini je riječ o čovjeku koji ne zna cijeniti tuđe vrijeme. Pa ni tuđi novac, jer svu tu energiju platio je netko drugi. U svemu treba biti maksimalno pristojan i obazriv te pronaći pravu granicu, pa tako i kod korištenja javnih besplatnih punionica. Mislite jedni na druge.
Niska razina kulture
Iako su mjesta za punjenje električnih vozila jasno označena, nedavno smo svjedočili primjeru u kojem je vlasnik dizelskog BMW-a zauzeo zeleno mjesto za parkiranje i tako onemogućio punjenje vlasniku električnog Renaulta Zoe. No, igrom slučaja, kabel za punjenje bio je taman dovoljno dug da se Zoe priključi na AC-punjač, a vlasnik Renaulta odlučio je uzvratiti istom mjerom – zagradio je BMW, ali samo kao primjer nedoličnog ponašanja. Zadržao se kod punionice do trenutka kad je vlasnik BMW-a stigao nazad. Ne znamo je li dotični shvatio poruku, ali sigurni smo da ga može biti sram.