Porsche Panamerom kroz Patagoniju – Wind of Change

Kako pušu vjetrovi u Porscheu? Naravno, u smjeru e-goriva. A vjetar puše u leđa sintetičkim gorivima jer tvrtka sa sjedištem u Zuffenhausenu po tom pitanju želi biti na vrhu. Ne samo zbog toga što e-goriva već pogone 911 Supercup. Porsche razmišlja u širim perspektivama, zeleno gorivo ne vidi kao CO2-trik, već kao ozbiljan plan. Ne ‘umjesto’ već ‘također’. Fokus, naravno, ostaje na elektromobilnosti, jer 80 posto novih Porschea bi trebalo biti potpuno električni do 2030. godine.

No alternative nikad ne škode, pa u Porscheu često rabe ključne riječi – raznolikost pogona, postojeća flota, izvedivost. Logično, s trenutačne 1,3 milijarde motora s unutarnjim izgaranjem i dugim razdobljem zadržavanja automobila vrijednih (o)čuvanja – a oni ne dolaze samo iz Porschea.

Čak i ako je vjetar ponekad ‘udarao u prsa’, Porsche je u konačnici izdržao. I može se veseliti odobrenju homologacije za vozila pokretana e-gorivima nakon 2035., a koje je potvrđeno u sklopu realizacije ideje o gorivu s gotovo neutralnim CO2-izgaranjem koje su predložila dva Porscheova inženjera 2017. godine. Prava stvar za pravilno provjetravanje zagušljivog staklenika o klimatskim raspravama.

Panamera ne voli prašinu? Recimo da je oduvijek bila radnik, a ne šminker... U svakom slučaju, zračni ovjes i pogon na sve kotače su bili od pomoći u ovim uvjetima korištenja

Ultima Esperanza? Krećemo!

Upravo zbog toga smo u Patagoniji i držimo ‘pištolj’ za gorivo u spremniku Panamere. Ono što kroz njega teče je ukapljena energija vjetra. Krajnje pojednostavljeno objašnjenje. Malo kasnije ćemo reći i kakvo je to rješenje i u kojem smjeru vozi. Prije toga, nekoliko osnova koje naši vjerni čitatelji ionako mogu spontano izrecitirati. Za sve ostale – u Haru Oni u blizini Punta Arenasa u južnom Čileu, Porsche s brojnim globalnim partnerima starta s pilot tvornicom za proizvodnju sintetičkog goriva.

Propeleri u rasponu od 134 metra proizvedu i do 3,6 megavata struje. Zahvaljujući Coriolisovom efektu, mnogo češće no u ostatku svijeta. Odličan preduvjet za proizvodnju e-goriva

Nikako nemojte zaboraviti naziv pokrajine – Ultima Esperanza – što u prijevodu znači ‘posljednja nada’. Da, svatko tko uloži oko 75 milijuna eura u operativnu kompaniju HF (Highly Innovative Fuels) Global, pažljivo bira lokaciju za tako nešto. U ovom slučaju ona mora biti posebno vjetrovita, jer ‘zatišje’ u Patagoniji nikako ne bi bilo dobro. Na ovome je mjestu grmlje obično svijeno, krošnje drveća vise u istome smjeru, a samo sposobni biciklisti prolaze kroz ovaj krajolik. Vjetroturbine funkcioniraju sa znatno većim iskorištenjem nego, primjerice, u Njemačkoj. Konkretno, dvostruko češće su pod punim opterećenjem.

Trenutačno se, međutim, pogoni samo jedan uređaj od 3,6 megavata, no uskoro bi ih trebalo biti i do 400. To ima smisla, jer iako su e-goriva ekološki prihvatljiva te jednostavna za rukovanje (za razliku od vodika), njihova proizvodnja nije baš energetski najučinkovitija. Ništa ne ide bez ‘jeftine struje’, znaju to i mnoge tvrtke u Hrvatskoj, zar ne?!

Međutim, prije nego što dublje zaronimo u detalje ispod rotirajućih propelera (raspon 134 metra), vjetrenjače u Haru Oniju, radije ćemo pobjeći od jakog povjetarca, pokrenuti motor Porsche Panamere i provozati se u pravcu sjevera. U vožnju krećemo s pozitivnim osjećajem, jer 2,9-litreni V6-motor napaja se na klimatski neutralan način. Istih je to 130.000 litara goriva ciljanih za početnu fazu Supercupa 911 i protagoniste u programu Porsche Experience Centara. Za 2026. već je planirano 55 milijuna litara, a dvije godine kasnije deset puta više. Da, riječ je o gorivu dobivenom iz vode i CO2. S malim obilaskom naravno, razdvajanjem vode na vodik i kisik, prije nego što se vodik upari s CO2, a zatim se dobiveni metanol konačno pretvara u super gorivo.

Uzgred, krajolik kojem se približavamo upravo se pretvara u Super Plus, i to dok prolazimo kraj Puerto Natalesa. Vidjeli smo najljepše groblje u Čileu (ako je netko od vas bio tamo, javite nam se), te odredili kurs prema Torres del Paineu. Ako se ovo područje na najjužnijem dijelu Amerike već čini kao veliki nacionalni park, ovaj UNESCO-ov rezervat biosfere ide korak dalje. Ili više od toga.

Krajolik od kojeg zastaje dah - obilje vode, planine prekrivene snijegom, oblaci raznolike teksture. Bajka

Priroda na širokom platnu

Možda baš zbog sivih kamenih iglica koje se ovdje, u najpoznatijem dijelu Patagonije, protežu u nebo i okružene su jezerima koja čas svjetlucaju tirkizno, čas plavo. ‘Priroda na širokom platnu’, vrlo opuštena, jedva napučena. Okrunjeni istoimenim parkom prirode, tri granitna vrha visoka i do 2500 metara prekrivena su snijegom. Općenito – boje?! Mijenjaju se jednako brzo kao i tekstura krajolika s ledenjacima, riječnim dolinama ili suhim slanim jezerima. Samo asfaltni pojas sa žutim oznakama koji ostaje konstanta na prilazu. Sve dok u jednom trenutku ne dođe prvi makadam. Patagonija zna biti surova, to je jasno kada je na jugu samo Tierra del Fuego, pa onda i Antarktika.

A u kojem smjeru vjetar sada puše? Njegova postojanost u blizini pilot postrojenja, između ostalog (i ne samo tu), ovisi od takozvanog Coriolisovog efekta. Topli zrak podiže se na ekvatoru i teče prema polovima, hladi se, tone i olujni ciklus ponovno započinje. U Patagoniji koja obiluje zapadnim vremenskim utjecajima, a nije ograničena velikim kopnenim masama, usporavanjem krajolika ili visokom florom, ljeti može puhati i do 120 km/h. Tijekom mirnijih zima stalno puše 15 do 20 km/h. Porsche Panameru vozimo brzinom koja je otprilike između tih dviju navedenih brzina, makadam koji obiluje poprečnim neravninama stavlja naš zračni ovjes na ozbiljnu kušnju te nas dodatno usporava. Ima smisla i zbog rupa, brojnih koliko i podmuklih, čiji oštri rubovi čekaju da ‘zakolju’ gume i saviju naplatke. Gledanje prema naprijed pomaže, iako je teško zadržati pogled na površini ceste s obzirom na oblake koji se neprestano mijenjaju i čarobni planinski krajolik.

Nigdje drugdje na svijetu nema toliko različitih oblika i vrsta oblaka, nigdje nebom ne kola toliko zvijezda. No i uvjeti na nebu se također stalno mijenjaju. Konstantan vjetar? Da. Konstantni vremenski uvjeti? Ne baš. I ne kaže se uzalud za ovo područje – ne sviđaju vam se vremenski uvjeti? Pričekajte pet minuta, promijenit će se. Čak i kada su oblaci nisko, kišne kapi lete vodoravno, a atmosfera ostaje posebna.

I nikad nije dosadno. Velikim dijelom i zbog faune, konja, crnovratih labudova, nandu nalik noju, flaminga, guanaca te još mnogo toga skrivenog. Recimo, puma. Ili Mylodona, četiri metra dugačkog ljenjivca čiji su ostaci pronađeni u spilji 1895. i koji je ostao dugo skriven. Na vrhu otkrića je 46 ihtiosaura, čiji su kosturi otkrili topljenje ledenjaka – nakon dobrih 90 milijuna godina.

Sljedeća generacija Panamere stiže već sljedeće godine. Gaucho na fotografiji nije se zagledao u nju već u 'prirodu na širokom platnu'

Nećemo morati čekati toliko dugo da saznamo mogu li Porsche i njegovi partneri s e-gorivom proizvedenim u Čileu spasiti budućnost mnogih motora s unutarnjim izgaranjem, a koji su vrijedni spašavanja. Mi, i mnogi drugi na ovoj planeti, još uvijek možemo pustiti svoje klipove da se gibaju u turbulentnim vremenima potpune elektrifikacije od 2030. pa nadalje. Naravno, u održivom režimu primjene. Odgovor u ovom slučaju zna – samo vjetar. Vjetar promjene.