Što se kupovalo na HR tržištu u 2023.?
Kompaktni SUV, benzinac, srednji paket opreme, siva boja...ovako bismo otprilike mogli sumirati prosječan automobil koji su domaći kupci birali u 2023. Ipak, ispod prosjeka se skrivaju neke - zanimljive brojke
Prošle je godine u Hrvatskoj registrirano 56.697 novih automobila, što je – u odnosu na prošlu godinu – porast veći od 12.600 jedinica. Ovakve brojke ne trebaju čuditi jer smo prošle godine i službeno izašli iz korone, logistički i dobavni pravci uzdrmani ratom u Ukrajini su se u većoj mjeri stabilizirali, a turizam s potrebom većeg broja rent-a-car vozila ponovno je bio u punom zamahu.
Također, dobar dio onih koji su zbog općeg stanja i nesigurnosti odgađali kupnju, odlučili su obnoviti vozni park. Iako je većina marki posljedično poboljšala prodajne rezultate, Renault je među njima posebno profitirao u 2023. jer ne samo da je udvostručio prodaju već i udio na tržištu gdje je uz najprodavanije Škodu (11,62 %) i Volkswagen (10,60 %), jedini završio kao dvoznamenkasti (10,34 %). Usporedbe radi, Kia i Dacia kao četvero-, odnosno petoplasirana marka drže 6,98, odnosno 6,86 posto tržišta.
Clio omiljen u renti, kupci Octavije preferiraju TDI
Renault je avansirao za četiri mjesta, što prvenstveno može zahvaliti gotovo triput boljoj prodaji gradskog Clija koji su velikom većinom (88 %) birale pravne osobe, odnosno rent-a-carovi ili drugi vozni parkovi. Pritom je izbor padao nešto manje na dizel (22 %), a više (78 %) na provjerenu kombinaciju trocilindarskog 1.0 TCe-motora sa 90 KS i ručnog mjenjača, odnosno početnu opremu Equlibre koja serijski nudi sve potrebno. Kod Captura koji je bio četvrti najprodavaniji, udio poslovnih kupaca je nešto niži (73 %), no odabir preferiranog motora ostaje isti. Diferencijaciju čini tek sklonost trećine kupaca prema automatskom EDC-mjenjaču, odnosno odabir bogatije opreme Techno.
S tek desetak manje prodanih od Clija, Škoda Octavia bila je drugi najtraženiji model u 2023., pri čemu su kupci najviše usmjeravani na bogati paket opreme Style. Više od 80 % kupaca su poslovni, bira se 2.0 TDI sa 116 KS, siva boja karoserije, ali i DSG-mjenjač u gotovo 40 posto slučajeva. Za razliku od većine zapadnih tržišta koja preferiraju karavanske varijante, kod nas je limuzina – zakon.
Privatni kupci biraju Daciju i Suzuki
Dvojac Dacia i Suzuki čiji modeli zauzimaju sredinu tablice s druge je strane osjetno više okrenuta privatnim kupcima. Dacia Duster ujedno je i najprodavaniji SUV, a zanimljivo je vidjeti kako je 70 % njegove prodaje činio poznati 1.5 dCi snage 115 KS, i to s pogonom na sve kotače te srednjom opremom Expression. Osim što je općenito riječ o najpovoljnijoj kombinaciji takve vrste, razloge treba potražiti u činjenici da uskoro stiže nova generacija Dustera koja se neće nuditi s dizelom koji je kod nas, recimo, vrlo popularan u Slavoniji.
Sandero pak bira više od polovice privatnih kupaca pa ne čudi kako izbor pada na početnu opremu Essential, ali i vrlo učinkovit LPG-pogon koji traži minimalnu doplatu. Narodna izreka “Pokrij se koliko ti je poplun dugačak” vrijedi i za modele Suzukija gdje mahom privatni kupci plaćaju, odnosno odabiru modele za onoliko gotovine koliko mogu izdvojiti. Kako je kod Japanaca uobičajeno da se dodatna oprema ne može birati, a i ponuda motora je relativno skromna, tako kupci Vitare te nešto većeg S-Crossa posebno cijene četverocilindarski 1,4-litreni benzinac sa sveobuhvatnim srednjim paketom opreme Premium (GL+).
Završne pozicije u top-deset zauzima Volkswagenov trojac T-Cross, T-Roc i Taigo, pri čemu je potonji najomiljeniji kod privatnih kupaca (45 %). Zajednička varijabla im je jednolitreni TSI snage 95 ili 110 KS, velikom većinom u kombinaciji s ručnim mjenjačem. Kod gradskih SUV-a bijela je omiljena boja, odnosno siva za broj veći T-Roc. S popisa nadoplata najčešći izbor su stražnja kamera, ali i rezervna guma manjih dimenzija što pokazuje da naši kupci ne vjeruju pretjerano kitovima za krpanje guma. Što se marki tiče, spomenimo i da se Audi uspio probiti u deset najprodavanijih, dok je Peugeot u odnosu na prošlu godinu ostao za jedno mjesto prekratak. Prodajna očekivanja za sljedeću godinu su otprilike na ovoj razini ili uz eventualni blagi rast, no brojne turbulencije iz prošlih godina govore da ništa više ne možemo uzimati – zdravo za gotovo.
SUV – hit za naš svit
Trend SUV-izacije i dalje je vrlo izražen pa ne čudi kako je svaki drugi novi automobil iz kategorije SUV-a (55,64 %). Pritom gotovo četvrtina ukupnog tržišta otpada na kompaktne SUV-e (Duster, S-Cross..), a prate ih gradska (Captur, T-Cross…) i srednja klasa (Tucson, Sportage…). Pored povišenih modela, u 2023. najviše su se birali modeli iz gradske klase kao što su Clio i Sandero, odnosno kompakti poput Octavije ili Golfa, dok su ostale klase u relativno malom postotku.
Redukcija struje
Prošle je godine prodano 1618 električnih automobila, 244 više nego prethodne godine, što ispada da je sasvim solidna brojka, s obzirom na to da su u 2023. izostale subvencije koje u pravilu diktiraju prodaju. Problem je, međutim, što je ukupan udio e-automobila pao s ionako niskih 3,1 posto na 2,9 posto, što itekako predstavlja izazov na putu prema toliko željenoj zelenoj tranziciji EU-a do 2030.
Domaći zastupnici, ionako nezadovoljni postojećim načinom distribucije subvencija, djelomično su reagirali vlastitim popustima te donekle ublažili udar. Tesla na globalnoj razini provodi agresivnu politiku snižavanja cijena, a u Hrvatskoj se može pohvaliti s dva najprodavanija modela, Teslom Y (234) i Teslom 3 (170). VW je druga najprodavanija marka, Renault je treći. Zanimljivo – kada, naravno, izuzmemo čiste e-proizvođače, da najveći postotak električnih modela u prodaji imaju Mini (7,1 %), Citroën (5,8 %) ili Porsche (5,5 %), dok su, primjerice, VW na 3,3, a Renault na 2,8 posto.
I kod udjela hibrida lako je pomisliti da Toyota, kao jedan od sinonima, ima najveći udio, no zapravo njihovih je 57 % skromno u odnosu na Suzuki (98,5 %) ili pak Hondu (98,1 %). Potonja, doduše s općenito skromnim brojkama. Zanimljivo jest i da je prodano više vozila s pogonom na LPG (3,0 %) nego električnih, iako i njihov udio opada, za razliku od hibrida (25 %) čiji broj raste. S druge strane, benzinci (50,5 %) i dizeli (19 %) su ostali otprilike na razini prošle godine.