Koliko su današnji auti dinamičniji nego prije?

Uostalom, dinamika kao razlog kupnje odavno je skliznula iz vrha top-liste prioriteta. Iako su automobili tijekom godina dobivali na dimenzijama i masi, njihova se agilnost povećavala bez da se gubilo na komforu.

Odjeli za razvoj imali su jasan cilj pred sobom, a koristili su sve raspoložive ‘alate’ ne bi li ih i ostvarili. Uz to, usko su surađivali s drugim odjelima ne bi li dobili željenu homogenost i ujednačenost automobila.

Primjerice, čvrsta karoserija omogućuje veći stupanj slobode kod postavki osovina i amortizera, što opet utječe na agilnost, sigurnost i komfor. Danas su već i bazni modeli dovoljno čvrsti i agilni, bez da se intervenira doplatom sporskog podvozja i sl.

Odlična baza

Isto vrijedi i za kočnice – ponekad skupe doplate posebnih kočnih sustava ne donose kraće zaustavne puteve već isključivo bolje reagiranje pod opterećnjem i postojanost. Recimo, sa keramičkim kočnicama na trkalištu nećete osjetiti razliku između prvog i dvadesetog kočenja – učinak će uvijek biti isti, postojan.

U redu, to je na supersportskima automobilima, no kako stoje stvari s ‘civilnim’ modelima. Mazda CX-30 će sa hladnim kočnicama s brzine od 100 km/h do zaustavljanja trebati 34,4 metra – to je samo dva metra više no što je potrebno Porscheu 911 modelske oznake 991! Kod Porschea su učinkovite kočnice dio sveukupnog dinamičkog paketa, dok su na Mazdi CX-30 one isključivo – pitanje sigurnosti.

Zaključak

O dinamici vozila se puno diskutiralo, no na kraju je zaključak uvijek bio isti – pomjeranje granica za posljedicu je uvijek imalo i više sigurnosti u svakodnevici. E sad, da neki auti uslijed toga postanu ‘vozački-dosadni’, to je već priča za neku drugu priliku.