Đerdapska klisura – 4D putovanje

Nigdje se drevna i novija povijest ne miješaju tako dobro i plastično kao na Balkanu. Nigdje se kava uz 2017. ne služi uz aromu Tita i socijalizma, pa kad na internetu počnete pretraživati Đerdapsku klisuru, najprije ćete upoznati golemo kameno lice. Najveće kameno lice u Europi i treće u cijelom svijetu. Isklesani kralj Decebal ima oči duge oko četiri metra, a nisu ga mogli raditi strojevi već – simbolično – 12 vještih alpinista. Ne tražite znakovitost, nisu to apostoli već klesari.
Međutim, posljednjeg kralja Dacije nije klesao novac iz nekih fondova. O ne, oznojila ga je lova kontroverznog rumunjskog biznismena Dragana koji je preko Srbije pobjegao od Nicolaea Ceaușescua. Kad se vratio, dogovorio se s rumunjskom vladom. Golemo kameno lice je s rumunjske strane Dunava, očistio je jednu klisuru i ovjekovječio pogled posljednjeg kralja Dacije koji se opirao rimskom imperatoru Trajanu – koji je pak želio osvojiti cijeli Balkan.
Eto, zato njegovo lice gleda na most koji su Rimljani utemeljili, baš kao i većinu zdanja. No nakon što je uništio Daciju, Trajan je u Rim odnio, kažu, 60 tona zlata i 120 tona srebra. I baš takve priče, koje postoje na svakom zavoju Đerdapske klisure stvaraju onu mitsko-mističnu atmosferu zbog koje se korisno osjećate dok sjedite u ‘birtiji’.
Protrčati klisurom inače i nije neki gušt. Najbolji je panoramski pogled na Veliki kazan gdje je Dunav dubok oko 90 metara i to je sve što ćete uz cestu osjetiti. No poklonite li mu malo pažnje, Dunav će vam vratiti puno. Recimo, pravu ‘kelnericu’ u borosanama koja će na ugodnoj terasi uz Lepenski vir ‘domaću kafu’ naplatiti oko tri kune, pa još kunu za ‘slatko mleko’. I voda ondje ima nekako drukčiji okus, a uz malo osmijeha uvijek slijedi priča. Znate kako to ide: „Odakle ste? Iz Hrvatske. Baš lepo. I tu kod nas je baš lepo, a imamo i kamen treskavac!” Što imate? To je ona golema klisura čiji špic dotakne sunce točno na prvi dan ljeta, a potom je o tome napisana knjiga – koja nam je odmah stigla na stol. Zbog toga je kava finija. Međutim, nisu to samo pričice s Đerdapske klisure, tamo je i Lepenski vir, odnosno najstarije europsko arheološko nalazište staro oko 8000 godina. S obzirom na uređenost, višejezičnost i dojam, odmah je jasno da iza tog modernog zdanja stoje neki fondovi.

Dobra je atmosfera na Đerdapu koji je zapravo 100 kilometara dug nacionalni park od Beograda udaljen oko 200 km. Dunav je tamo najdublji, najuži, ali i najširi jer se kod Golupca razlio na čak 6000 metara širine, a zaorao je i do čak 30 metara ispod Crnog mora. Jede se riječna riba na stotinu načina, osjetno ukusnija nego što smo naviknuli na našim prostorima gdje je svi iz nekog razloga uspoređuju s morskom. Mogu se voziti bicikli i planinariti jer se klisure uzdižu do 800 metara iznad rijeke. I realno, sve do Đerdapa topografija oko Dunava je zapravo dosadna, a ondje pak postaje monumentalna, filmska…
Na Đerdap dođite autom, ali ga prođite brodom, pa u svom aranžmanu pronađite najbolje mjesto za ‘jelo i pilo’. Krstarenje ćete lako pronaći, postoje jednodnevne, ali i dvodnevne rute koje uključuju i spavanje u solidnim hotelima. Cijene su od 200 do 750 kn. Samo, kad ste već tamo, odvezite autom i cestu uz Dunav kroz klisuru. Sigurna je, široka i nije zahtjevna, a nikako ne propustite Severin. Grad u Rumunjskoj na samoj ušici Srbije. Mjesto gdje ćete se susresti s najvećom branom na ovim prostorima pred golemim hidroelektranama Đerdap I i II. Taj grad ima svoju priču, a iako je možda pretjerano obojen nekim čudnim fontanama te sjaji socijalističkim zgradama, vrijedan je zasebnog posjeta. Stoga svoju đerdapsku plovidbu između Decebala, Dacije i Trajana, okitite Severinom – jeftinom i zgodnom uvertirom u rumunjsku priču, dovoljno suzdržanom da ne otkrije sve.

Lepenski vir, poznato arheološko nalazište, neki kažu najstarije u Europi