Cijene električne energije u EU – Hrvatska visoko na dnu

Ako govorimo o osnovnim predispozicijama za korištenje električnih vozila, čini se da Hrvatska sasvim dobro stoji. U prošlom broju usporedili smo čistoću električne energije među zemljama članicama EU i zaključili da smo da je hrvatski kilovatsat triput čišći od njemačkog. Emisije u prosjeku iznose 120 g CO2/kWh, čemu ponajviše u prilog ide zelena električna energija iz naših hidroelektrana. Ali, što je s cijenom? I tu smo među najpovoljnijima, prema podacima Eurostata prosječna cijena za jedan kWh iznosi 13 eurocenta, odnosno nešto manje od jedne kune, ovisno o konkretnom tarifnom modelu za kućanstvo. Od nas su povoljnije još samo Malta, Estonija, Mađarska i Bugarska.

A gdje je Njemačka?

Osim što je njemačka struja poprilično prljava (358 g CO2/kWh) jer se mahom temelji na termoelektranama, ispada kako ju plaćaju gotovo trostruko više nego mi. Velikim dijelom zbog velikih poreza i ostalih nameta koji u konačnoj cijeni od 30,43 eurocenta participiraju s golemih 53 posto. To je unutarpolitičko pitanje po kojem Hrvatska opet ne stoji loše, jer smo s poreznim opterećenjem od 22 posto po kilovatsatu također pri dnu tablice EU, što je dobro. No, činjenica je da struja iz godine u godinu postaje sve skupljom, što građani ionako primjećuju na svojim mjesečnim računima. Slično kao i cijene fosilnih goriva, električna energija iz proizvodnog miksa ima stalnu tendenciju rasta.

Kraj besplatne elektromobilnosti?

Iz mjeseca u mjesec slušamo najave kako će početi naplata korištenja javnih punionica, no taj trenutak se nasreću odgađa. Gola je činjenica da nema besplatnog ručka, pa tako ni električne energije i neminovno je da će besplatno punjenje e-vozila postati stvar prošlosti. To već neko vrijeme vrijedi na Tifonovim punionicama gdje se naplaćuje seansa punjenja, a ne ‘utočeni’ kilovatsati. Spajanje na AC-punjač platit ćete 54,90 kn, dok na snažnijem DC-punjaču ista usluga košta 74,90 kn, bez obzira bili spojeni jednu minutu ili čekali da se baterija napuni ‘do vrha’.

To je za mnoge nepravedan sustav naplate i samo jedan od poslovnih modela, dok se na drugim privatnim brzim punionicama cijena kreće od 2,5 kn/kWh do čak 4 kn/kWh. Ako električni automobil troši 20 kWh/100 km, a kapacitet baterije iznosi 60 kWh, ispada kako ćete dotični ‘rezervoar struje’ platiti i do 240 kn, što je pak dovoljno za 300 km dosega. Skoro kuna po kilometru! Istina, nitko vas ne tjera na privatne punionice pored još uvijek besplatnih javnih, ali to je sasvim na tragu njemačkih brzih punionica gdje se 100 km dosega plaća između 7,95 i 16 eura. Cijene dakle jako variraju i ovise o snazi punjača, pa u ekstremnih slučajevima vožnja na struju može biti i skuplja od vožnje na benzin.

Infrastruktura još uvijek u povojima

Mreža punionica u Hrvatskoj polako se širi, ali je još uvijek poprilično mršava. Udio električnih vozila u voznom parku je vrlo malen, tek nešto više od jedan posto, pa bi se moglo reći da jedno zasad prati drugo. No, i sami smo se uvjerili koliko korištenje testnih e-vozila može biti problematično ako nemate pristup vlastitoj utičnici, odnosno wallboxu. Sve su rjeđe situacije da kabel javnog DC-punjača čeka upravo vas, a sljedeći je problem bonton vlasnika i korisnika e-vozila koji je na vrlo niskim granama, jer e-automobili punih baterija ostaju priključeni satima, budući da vlasnik koristi uslugu besplatnog parkirnog mjesta.

A zatim su tu i utopijske ideje iz kojekakvih udruga pod naponom, koje zagovaraju uvođenje (slabih) punjača u stupove javne rasvjete. Na prvu zvuči genijalno, no pitanje je tko će to sve i iz kojih izvora financirati, a još je veće pitanje podrazumijeva li to i uvijek slobodno parkirno mjesto? U većim hrvatskim gradovima kronično nedostaje parkirnih mjesta za konvencionalne automobile, znači li to da će e-vozila postati privilegirana i po tom pitanju? U ovom trenutku, uz cijenu kilovatsata među najnižom u EU, ispada kako se hrvatski vlasnici e-vozila najbolje pronalaze u poznatoj izreci – moja kućica, moja slobodica!

IZDVOJENO
Cijene punjenja baterije e-automobila

Na primjeru Renaulta Zoe, s elektromotorom snage 80 kW, baterijom kapaciteta 52 kWh i deklariranom potrošnjom prema WLTP-u od 17,2 kWh/100 km, napravili smo informativni izračun o punjenju prazne baterije do vrha na različitim lokacijama. Riječ je o vrlo popularnom e-automobilu koji podržava AC-punjače do 22 kW i DC-punjače do 50 kW. Zbog jednostavnije usporedbe, uzeli smo cijenu za kućanstvo od 1 kn za dnevnu, odnosno 50 lipa na noćnu tarifu, kao i aktualne cijene na pojedinim privatnim punionicama koje su uvele naplatu. Jasno, punjenje kod kuće je daleko najsporije i može trajati cijelu noć i cijeli dan ako nemate wallbox, ali dopunjavanje u noćnim satima u pravilu je dovoljno za dnevne potrebe idućeg dana.