

Svaki novi automobil danas ima neku vrstu multimedijskog sustava, najčešće se njime koristimo preko dodirnih zaslona, pa zapravo slobodno možemo reći kako u kokpitu vozila imamo manji ili veći tablet.
Kada autocestom vozite brzinom od 110 km/h, to bi značilo da ste prešli 500 m, a da uopće niste gledali ispred sebe. Ugradnja modernih sustava opsluživanja nešto su što se ne može izbjeći kod sastavljanja modernih automobila. No, malo se ili se nije uopće pričalo o tome koliko njihovo korištenje ometa vozača u normalnim radnjama te koliko on zbog toga ne prati tijek odvijanja prometa.
Svi znamo kolike su kazne za korištenje mobitela u vožnji, ali zar mi dok palimo i gasimo klima uređaj, mijenjamo radio postaju ili ulazimo u postavke sustava ne činimo slične opasne radnje? Neki su infotainmenti dakako vrlo intuitivni pa jednom naredbom možete obaviti željenu radnju. S druge strane vozili smo mnogo automobila određenih proizvođača koji uporno neke osnovne funkcije guraju u ‘dubine’ zapetljanih sustava.
Prema spomenutoj studiji korištenje infotainmenta putem zaslona utječe nepovoljnije na brzinu reakcije vozača čak i od slanja SMS poruka. Stoga je Neil Grieg, direktor istraživanja u IAM RoadSmart, pozvao vladu i automobilsku industriju, kroz djelovanje ove dobrotvorne organizacije, da provedu vlastite testove i postave standarde u odnosu na njih. “Procjenjuje se da je ometanje pažnje vozača faktor otprilike trećine svih prometnih nesreća u Europi svake godine”, rekao je Grieg.
Zabrinjava činjenica da je sigurnije voziti umjereno pripit (0,5 promila u krvi), nego biti trijezan i ‘čačkati’ po zaslonu multimedije. Dakako, mi nikako ne savjetujemo da se prije sjedanja za volan uopće konzumira alkohol, no sami podaci koji su čitljivi iz tablice jasno pokazuju koliko bi ova studija trebala otvoriti oči proizvođačima, odnosno njihovim inženjerima i dizajnerima. Sigurnost mora biti na prvom mjestu, pa iako se to ponekad kosilo sa željama ljudi zaduženih za uređenje kokpita automobila.
Testovi su se proveli tako da su sudionici obavljali tri testne vožnje, u prvoj vožnji uopće nisu komunicirali s infotainmentom, a u drugoj su ga koristili samo uz funkciju glasovne kontrole. Kod treće vožnje korišten je samo dodirni zaslon. I upravo takvi sistemi korištenja, dakle oni dodirni, pokazali su se najpogubnijima.
Studija je pokazala još jednu zabrinjavajuću činjenicu, naime korištenje sustava u vozilima katkada je vozačima otklanjalo pogleda s ceste na nevjerojatnih pet sekundi u komadu. Sami možete izračunati koliko prijeđete svojim automobilom u pet sekundi kada se primjerice autocestom vozite 130 km/h.